Zdravko Samardžija: Angažman u specijalnoj jedinici

Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Nedeljko Kesić je rekao da je od 1991. godine bio načelnik Sektora državne bezbjednosti pri Centru službi bezbjednosti (CSB) Banjaluka, gdje je Samardžija radio na referatu odbrambene pripreme.

“Kad je formirana specijalna jedinica, otkomandovan je od načelnika Župljanina sa Ljubanom Ećimom”, kazao je Kesić, dodavši da je Ećim takođe radio u CSB-u.

Dodao je da su se Samardžija i Ećim vratili u Sektor državne bezbjednosti nakon što je jedinica rasformirana.

Na pitanja Odbrane, Kesić je rekao da nije vidio naredbu ili rješenje o otkomandi Samardžije. On se složio sa braniocem Slobodanom Perićem da je Samardžija bio privremeno i povremeno angažovan u specijalnoj jedinici.

Samardžija je optužen u svojstvu člana komande Specijalnog odreda milicije CSB-a Banja Luka, da je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Kotor Varoši. Na teret mu je stavljen progon civilnog stanovništva 1992. i 1993. godine – nezakonitim zatvaranjem, mučenjem, ubistvima, silovanjem, deportacijom i drugim nečovječnim djelima, kao i uništenje imovine i vjerskih objekata.

Vojin Bera kazao je da je sa Samardžijom bio u Odjeljenju za odbrambene pripreme, a da je kasnije postao načelnik Odjeljenja za kontraobavještajne poslove.

“Čuli smo da je raspoređen u neku specijalu Centra, ne znam kako se zvala”, rekao je Bera, dodavši da je optuženog povremeno viđao i sretao pred zgradom ili u hodniku.

Tužilac Mersudin Pružan predočio je svjedoku izvještaj od 6. maja 1992. sa sastanka Savjeta CSB-a u kojem se navodi da je Župljanin upoznao da je formirao Specijalni odred milicije sa 150 pripadnika za antidiverzantske i antiterorističke aktivnosti, a u čijem su sastavu pripadnici aktivnog i rezervnog sastava policije, kao i borci sa ratišta u Slavoniji.

Bera je kazao da se ne sjeća te informacije sa sastanka.

Branilac Perić je rekao da je Odred osnovala skupština, a ne Župljanin, ali je svjedok kazao da to ne zna.

Tužilaštvo je 2020. izdalo saopštenje u kojem navodi da rade na predmetu protiv Ljubana Ećima. Stojan Župljanin je u Haškom tribunalu osuđen na 22 godine zatvora.

Aleksandar Popović posvjedočio je kako je 10. juna 1992. igrao bilijar u jednom lokalu kada je po njega došao Dragan Bojić. Ispričao je da su otišli u Čelinac, gdje je zatekao vojsku i specijalce. On je naveo da je rečeno da će sutra biti preuzeta vlast u Kotor Varoši.

“Par ljudi je bilo za stolom, karta, pitaju: ‘Znaš li gdje je bolnica?’…”, prisjetio se Popović.

On je rekao da su rano ujutro krenuli i da su prvo otišli pred Stanicu policije, gdje mu je neko dao “hekler”, rekavši mu: “Drži, mali, da ovo imaš.” Dodao je da su poslije toga otišli u Dom zdravlja, gdje su razoružali portira. Ispričao je da su pripadnici te jedinice otišli do obližnje kuće Fikreta, koga su zvali Tarzan, i tražili mu ključeve od automobila.

Tužilac je pustio snimke dešavanja o kojima je Popović svjedočio i na kojima se vidi kako lice, za koje je svjedok potvrdio da je Fikret, izvedeno iz kuće u donjem vešu i kako ga jedno uniformisano lice gura i udara nogom u garaži.

Popović je kazao da su mu poslije u Stanici policije uzeli “hekler” i da se vratio kući. Dodao je da Fikret i danas živi u Kotor Varoši.

Svjedok je na pitanje Odbrane rekao da su u njegovom naselju Bregovi prvobitno držali straže i da je djelovao snajper iz Kotora.

Suđenje se nastavlja 7. novembra.