Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Amir Zukić. Foto: BIRN BiH.

Zukić je, zajedno sa Esedom Džananovićem, Safetom Bibićem, Senadom i Nedžadom Trakom, Ramizom Karavdićem i Asimom Sarajlićem, optužen za nezakonito posredovanje pri zapošljavanju, zloupotrebu položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Prema optužnici, Zukić i Bibić su tokom 2016. godine organizirali grupu kojoj su se pridružili Nedžad i Senad Trako te Karavdić, koji su pronalazili osobe spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama “Elektrodistribucije” pri “Elektroprivredi BiH”. Nakon toga su, prema optužnici, koristeći svoj uticaj, preko Eseda Džananovića realizirali nezakonita zapošljavanja u “Elektroprivredi”.

Optužnicom su se Sarajlić i Mirsad Kukić teretili za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, a Seid Fazlagić za pomoć počinitelju nakon izvršenog krivičnog djela, dok je Zukić optužen i za nedozvoljeno držanje oružja.

Predmet protiv Kukića je 2017. razdvojen zbog zdravstvenog stanja, te je on krajem 2020. osuđen na godinu dana zatvora zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

U aprilu ove godine Odbrana Kukića se žalila na prvostepenu presudu tražeći oslobađajuću presudu ili vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

Fazlagić, koji je bio vozač Amira Zukića, sklapanjem sporazuma o priznanju krivice s Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu, osuđen je na osam mjeseci zatvora zbog pomoći počinitelju poslije učinjenog krivičnog djela.

Suđenje Zukiću i ostalima počelo je u maju 2017. godine, a u završnoj riječi Kantonalno tužilaštvo zatražilo je osuđujuću presudu navodeći da je dokazana odgovornost optuženih, dok su njihove Odbrane zatražile oslobađajuću presudu.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona