Srijeda, 7 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana podsjetila je da je u februaru odbila Martićev zahtjev, uz zaključak da su težina počinjenih zločina i nedostatak uvjerljivih pokazatelja rehabilitacije bili prepreka za njegovo prijevremeno puštanje, te da nisu postojali ni uvjerljivi humanitarni razlozi koji bi opravdali drugačiju odluku. 

U novoj odluci se navodi da Martić i dalje nije pokazao da prihvata odgovornost za počinjene zločine, niti je iskazao iskreno kajanje ili žaljenje. 

Sud je podsjetio da su estonske vlasti ranije izvijestile kako se Martić smatra političkim zatvorenikom, odbija govoriti o svojim zločinima i smatra da je presuda politički motivisana. 

“S obzirom na to da zahtjev ne sadrži nikakve naznake da Martić prihvata odgovornost za zločine koje je počinio (…) i dalje sam stava da još nije dostigao nivo rehabilitacije koji bi opravdao njegovo prijevremeno puštanje na slobodu”, navedeno je u saopćenju.

Martić je u zahtjevu tvrdio da ima 71 godinu i narušeno zdravstveno stanje, smatrajući da to predstavlja humanitarni razlog za njegovo oslobađanje.

Predsjednica Mehanizma zaključila je da nije dokazao postojanje akutne ili po život opasne bolesti koja bi opravdala prijevremeni izlazak iz zatvora. 

Prije donošenja odluke, predsjednica se konsultovala s dvojicom sudija Mehanizma – Josephom Masancheom i Vagnom Joensenom, koji su se složili da zahtjev treba odbiti jer Martić nije pokazao znakove kajanja. 

Haški tribunal je 2008. Martića pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog zločina u Kninskoj krajini i granatiranja Zagreba. Martić se na izdržavanju kazne nalazi u Estoniji.

 

Najčitanije
Saznajte više
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
Nove kazne CIK-a protiv političkih stranki i kandidata na izborima
Centralna izborna komisija izrekla je novčanu kaznu za političke stranke od skoro 205 hiljada, dok su kandidati kažnjeni na preko 110 hiljada zbog vođenja preuranjene kampanje, zloupotrebe djece u predizborne svrhe, širenja lažnih informacija i lažnog predstavljanja.
Lažni profili vještački stvorili političku podršku na izborima u BiH
Koordinisana mreža lažnih računa pokušala je stvoriti privid podrške vladajućoj stranci među građanima u Republici Srpskoj tokom izborne kampanje u Bosni i Hercegovini, pokazalo je novo istraživanje Balkan Free Media inicijative (BFMI) i Media Forensics Huba Univerziteta Clemson.
Zabilježeno više od stotinu težih nepravilnosti na dan izbora