Žalbe srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine i Odbrane odbijene su kao neosnovane, te je potvrđena presuda Višeg suda u Beogradu kojom je Multak proglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te osuđen na sedam godina.
Mutlak je, prema prvostepenoj presudi iz decembra 2024. godine, u svojstvu pripadnika Teritorijalne odbrane Srpsko Goražde, 25. maja 1992. ušao u kuću u goraždanskom selu Lozje i uperio pištolj u glavu žene, kojoj je naredio da ide s njim u drugu sobu. Kada je odbila, on ju je silom natjerao da uđe u sobu, gdje ju je silovao i pištoljem zaprijetio da nikome ne govori šta se desilo.
Na ovu presudu se Tužilaštvo žalilo zbog odluke o krivičnoj sankciji s prijedlogom da Apelacioni sud izrekne strožiju kaznu, dok je Odbrana predlagala oslobađanje ili ukidanje presude i vraćanje na ponovno suđenje, ali su obje žalbe odbijene.
Prema ocjeni Apelacionog suda, izrečena krivična sancija je adekvatna težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti i dovoljna da se ostvari svrha kažnjavanja.
Od olakšavajućih okolnosti Apelacioni sud je na Mutalkovoj strani cijenio što je porodičan čovjek i što ranije nije osuđivan, dok je kao otežavajuća okolnost cijenjena bezobzirnost koju je okrivljeni pokazao prilikom izvršenja krivičnog djela.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je protiv Mutlaka podiglo optužnicu početkom 2019. godine.
Srbijansko pravosuđe je prije tri godine preuzelo krivično gonjenje Mutlaka nakon što je Ministarstvo pravde BiH, na prijedlog Državnog tužilaštva, u formi zamolnice podnijelo zahtjev za preuzimanje krivičnog gonjenja nadležnom organu Republike Srbije.
