Ličina, optužen za zločin protiv čovječnosti u Bosanskom Novom, 31. jula 2023. podnio je apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda BiH u kojem je utvrđeno da u odnosu na njega i ostale iz predmeta i dalje postoje okolnosti koje ukazuju na opravdanost daljnje primjene mjere zabrane putovanja van države, te sastajanja i kontaktiranje sa svjedocima.
Kako se navodi u odluci, Ličina smatra da su mu osporenim rješenjem prekršena prava i da redovni sudovi nisu dovoljno obrazložili postojanje osnovane sumnje da je počinio krivično djelo, niti su konkretizovali opasnost od njegovog bjekstva i uticaja na svjedoke.
“Apelant ističe da samo puko pozivanje na razloge iz vremena kada su mjere zabrane određene upućuje na izostanak potrebne marljivosti u postupanju, kao i da je od inkriminisanog događaja proteklo više od 30 godina i da je on sve vrijeme radio i živio u istom mjestu”, stoji u odluci u Ustavnog suda BiH.
Mjere koje su izrečene, kako Ustavni sud zapaža, propisane su Krivičnim zakonom BiH i redovni sudovi su dali obrazloženja za svoje zaključke o postojanju osnovane sumnje da je apelant počinio krivično djelo za koje se tereti optužnicom, kao i razloge za postojanje naročitih okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke.
U rješenju se navodi da Ustavni sud zaključuje da su redovni sudovi za vrijeme trajanja mjera zabrane vodili računa o apelantovim specifičnim interesima, kao i o tome da se apelantovo pravo na slobodu kretanja ne ograničava preko neophodno potrebne mjere. Taj zaključak Ustavni sud zasniva na obrazloženjima osporenih rješenja iz kojih proizlazi da apelantu izrečenim mjerama zabrane nije ugroženo pravo na rad i ostvarivanje prihoda.
U prilog navedenom naročito ukazuje činjenica da je apelant kao vozač kamiona zaposlen kod poslodavca koji ima razumijevanje za njega, tako što ga zadužuje da obavlja poslovne zadatke koji ne uključuju napuštanje teritorije Bosne i Hercegovine.
“Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na slobodu kretanja i prebivališta iz Ustava Bosne i Hercegovine i Protokola uz Evropsku konvenciju kada su sporne mjere zabrane izrečene u skladu sa zakonom i u službi legitimnog cilja, te ne dovode u pitanje pravičnu ravnotežu između legitimnog cilja koji se ogleda u osiguranju nesmetanog vođenja krivičnog postupka i apelantovog prava na slobodu kretanja i prebivališta”, zaključuje Ustavni sud.
Ličina je optužen s Nedeljkom Pilipovićem, Žarkom Kalinićem, Mirom Bosančićem te Žarkom, Bogdanom i Jovanom Grabom u svojstvu pripadnika voda Vojne policije Novogradske brigade Vojske Republike Srpske. Optuženi su za ubistva, prisilni nestanak i nečovječno postupanje prema zatočenicima u Vatrogasnom domu u od maja 1992. do kraja marta 1993. godine.
Suđenje im je počelo 6. juna 2022. godine i trenutno se, pred Sudom BiH, saslušavaju svjedoci Odbrana.
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
