Bosna i Hercegovina jedna je od četiri zemlje koja u protekloj godini nije napravila stvarni napredak na putu prema Evropskoj uniji, rečeno je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku.
Potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos kazale su kako je BiH među zemljama koje nisu ostvarile stvarni napredak u protekloj godini, zajedno sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom.
Kallas je napomenula da su različiti razlozi zakočile ove zemlje u napretku na EU, a da su političke krize obilježile ovaj period u BiH, što je i utjecalo na nepostojanje napretka.
“U BiH događanja u Republici Srpskoj potkopala su napredak u pogledu pristupanju EU. I dalje smo predani sigurnosti ove zemlje, a pravosudne reforme i imenovanje glavnog pregovarača i dalje su ključni za ostvarivanje daljeg napretka prema pristupanju EU”, dodala je Kallas.
Prema izvještajima koji su predstavljeni danas, najveći napredak ostvaren je u Crnoj Gori, koja je postigla značajne napretke i postala predvodnica grupe zemalja kandidatkinja. Odmah iza nje slijede Moldavija i Ukrajina koje se, kako je napomenuto, unatoč svojim poteškoćama uspijevaju izboriti sa reformama.
Napredak je ostvarila i Albanija, a jedinu negativnu ocjenu dobila je Gruzija u kojoj je, prema izvještaju, ostvaren pad u procesu pristupanja Uniji.
Kos je navela kako će u narednom periodu od zemalja kandidatkinja očekivati veći progres, ali da je potrebno i Uniju pripremiti za proširenje.
“Države moraju provesti stvarne, dubinske reforme i uskladiti se sa stvarnim demokratskim standardima i vrijednostima. A to mora biti poprađeno usklađenosti sa vladavinom prava i jasnim povezanjem sa geopolitičkim smjerom EU”, kazala je Kos.
Naglašeno je da su poštivanje vladavine prava, demokratije i temeljnih prava građana i dalje ključ za ostvarivanje ciljeva u procesu pristupanja za sve zemlje, kao i da će u budućim ugovorima o pristupanju biti ugrađene jače zaštitne mjere kako bi se osiguralo da sve zemlje poštuju sve vrijednosti i temeljna prava EU.
Evo šta trebate znati o najvažnijim dijelovima izvještaja o BiH.
Potezi Republike Srpske u suprotnosti sa evropskim putem BiH
Za izvještajni period koji obuhvata 2024. i proljeće 2025. godine opisuje se da su ga obilježile ozbiljne političke tenzije i eskalacija, naročito iz Republike Srpske, što je suprotno evropskom putu BiH.
“Nakon prvostepene krivične presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, Skupština entiteta usvojila je zakone koji su narušavali ustavni i pravni poredak BiH, funkcionalnost državnih institucija i temeljna prava”, navodi se u uvodu izvještaja.
Pozivajući BiH na usklađivanje ustavnog okvira sa evropskim standardima i osiguranjem funkcionalnosti svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze iz EU, u izvještaju za BiH navodi se da je okončanje vladajuće koalicije na državnom nivou u januaru ove godine dovelo do ometanja funkcionisanja vlade i Parlamenta, te da je RS nastavio sa nepriznavanjem odluka Ustavnog suda BiH.
“Iako je decentralizovana državna struktura kompatibilna sa članstvom u EU, BiH će morati reformisati svoje institucije kako bi efikasno učestvovala u donošenju odluka u EU i u potpunosti implementirala i primjenjivala pravni okvir EU”, navodi se u izvještaju.
U izvještaju podsjećaju da je Ustavni sud BiH poništio zakone o odvojenim izborima i zakon o referendumu koje je Narodna skupština RS-a usvojila u aprilu 2024. godine, pozivajući entitetske vlasti na poštivanje odluka Ustavnog suda.
Izbori u BiH narušili povjerenje javnosti
Od BiH se traži hitno usvajanje ustavne i izborne reforme kako bi svim građanima omogućili efikasno ostvarivanje političkih prava, pozivajući se na prava iz predmeta Sejdić-Finci.
U pogledu održanih lokalnih izbora u oktobru prošle godine, navodi se da je došlo do narušavanja povjerenja javnosti u izborne porocese i da Parlamentarna skupština BiH nije preduzela nikakve korake za poboljšanje integriteta izbornog procesa.
Prijave izbornih prevara na lokalnim izborima su u malom postotku procesuirane, navode u izvještaju pozivajući CIK na jačanje kapaciteta za reviziju kako bi nadzirao poštivanje pravila, a političke stranke na poštivanje nezavisnosti CIK-a.
“Političke stranke trebaju poštovati nezavisnost CIK-a i suzdržati se od prijetnji smjenom njegovih članova”, navodi se u izvještaju.
Posebna zabrinutost se ističe zbog ukidanja javnog finansiranja za sve političke stranke, nakon što je Visoki predstavnik to učinio za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, navodeći da to ugrožava opozicione stranke koje nemaju pristup administrativnim resursima.
Od BiH se u izvještaju traži hitno poboljšanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja, transparentnosti političkog oglašavanja i registracije političkih stranaka, a u skladu sa prporukama Venecijanske komisije, OSCE-a i GRECO-a.
Izbori u BiH. Foto: Detektor
Manji broj usvojenih evropskih zakona
Državni parlament je u prethodnoj godini usvojio samo osam zakona, te četiri do aprila 2025. godine što je manje u odnosu na 14 zakona iz 2023. godine, navodi se u izvještaju, kritikujući korištenje hitne zakonodavne procedure.
U izvještaju se podsjeća da je Narodna skupština RS-a usvojila paket zakona koji su u suprotnosti s pravnim i ustavnim poretkom, a koji su poništeni od strane Ustavnog suda BiH. Detektor je pisao da je NSRS odustala od tih zakona na sjednici koja je prethodila ukidanju američkih sankcija vrhu RS-a.
“Skupština entiteta Republika Srpska treba odmah ispuniti svoju dugo odloženu ustavnu obavezu i imenovati sudije na upražnjene pozicije u Ustavnom sudu BiH”, navodi se u izvještaju.
Funkcionisanje Vijeća ministara BiH se pogoršalo nakon raspada vladajuće koalicije u januaru 2025. godine, navodi se u izvještaju. Tome je prethodilo i hapšenje ministra sigurnosti u decembru 2024., na čiju poziciju još niko nije imenovan.
Nakon što je u septembru 2025. Vijeće ministara usvojilo Reformsku agendu koja je dostavljena Evropskoj komisiji na saglasnost, od BiH se u izvještaju traži hitno imenovanje glavnog pregovarača za pristupne pregovore s EU što na današnjoj sjednici Vijeća ministara nije usaglašeno.
Aktivisti u lošijoj poziciji, ljudska prava i dalje ugrožena
Povlačenje donacija USAID-a, kriminalizacije klevete i proglašavanje organizacija stranim agentima u RS-u dovelo je do smanjenja prostora za civilno društvo u 2024. godini, navodi se u izvještaju opisujući da to po organizacije ostavlja zastrašujući efekat.
“Povlačenje sredstava donatora, naročito iz SAD, ozbiljno je utjecalo na funkcionisanje nezavisnih medija i CSO u izvještajnom periodu, ograničavajući njihov rad na ljudskim pravima, borbi protiv korupcije, zaštiti okoliša i pomoći ranjivim grupama”, navodi se u izvještaju upozoravajući na nepostojanje državne regulative za finansiranje udruženja.
Za organizacije civilnog društva se navodi da proaktivno zagovaraju promjene politika i da imaju ključnu ulogu u pomoći najranjivijim članovima društva, naročito na polju nasilja u porodici, navodeći da su aktivisti i dalje česta meta prijetnji, zlostavljanja i strateških tužbi.
“Ženske aktivistkinje su posebno ciljana grupa. Vlasti i dalje ne osuđuju niti adekvatno istražuju ovakve napade”, navodi se u ovom dokumentu.
Ovakvi primjeri, navedeno je u izvještaju ukazuju na brojne izazove u oblasti ljudskih prava, slobode izražavanja i prava manjina, kao i na neadekvatan pravni okvir za zaštitu ljudskih prava, koji ostaje nekompletan i nedovoljno implementiran.
Naglašeno je kako BiH nije poduzela odgovarajuće mjere za ispunjavanje preporuka međunarodnih tijela koja se bave ljudskim pravima, kao i da je nedovoljna saradnja sa ovim organizacijama, a navedeno je da je potrebno i razmotriti status posmatrača u Agenciji za ljudska prava EU.
I saradnja sa Evropskim sudom za ljudska prava (ECtHR) ocijenjena je kao nedovoljna, te je pojašnjeno da u narednom periodu mora biti usmjeren na strukturne reforme zasnovane na presudama ovog suda.
Kao posebno problematično ocijenjeno je nepostojanje zakonodavnog okvira za tranzicionu pravdu i suočavanje prošlosti, što otežava pomirenje.
“Politički lideri nastavljaju sa historijskim revizionizmom, uključujući i negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, suprotstavljajući se ustanovljenim činjenicama”, stoji u izvještaju.
Dodatno, od BiH se očekuje implementiranje odgovarajućih zakona koji se odnose na žrtve rata, uključujući i žrtve seksualnog nasilja tokom rata, ali je proces reformi u ovoj oblasti ocijenjen kao nedovoljno efikasan i spor.
Diskriminacija je, navode u izvještaju, prisutna i kada je riječ o pravima manjina u BiH. Posebno su ugrožene osobe romske populacije, žene iz manjinskih etničkih grupa i LGBTIQ osobe.
Bez napretka u pravosuđu uprkos obećanjima
Nije postignut napredak u funkcionisanju pravosuđa uključujući rješavanje nalaza stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava, odnosno Pribeovog izvješataja.
„Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje narušava prava građana i borbu protiv korupcije“, navodi se u izvještaju, kao i da su zakonske reforme i provjere integriteta ključni za ponovnu izgradnju povjerenja javnosti u pravosudni sistem.
Također se dodaje da se od Republike Srpske očekuje da ne provodi nijedan zakon ukinut od strane Ustavnog suda BiH, posebno zakon o posebnom sudskom i tužilačkom vijeću, ali NSRS je povukla ove zakone.
U izvještaju stoji kako preporuke Komisije od prošle godine nisu ispunjene.
EU traži da BiH hitno imenuje sudije Ustavnog suda kako bi se osiguralo njegovo puno funkcionisanje. Kod imenovanja ostalih sudija očekuju da ono bude na osnovu zasluga i ranijeg rada a ne etničkih kriterija.
BiH bi također trebala finalizirati i usvojiti Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s preporukama Venecijanske komisije, osiguravajući pristup VSTV-u svim informacijama potrebnim za provjere integriteta, kao i u potpunosti provesti odredbe Zakona o VSTV-u koje se odnose na integritet kako bi se uspostavio robustan sistem verifikacije imovinskih kartica uz blisko vanjsko praćenje.
Osim toga, BiH bi trebala usvojiti novu strategiju reforme pravosudnog sektora, završiti registraciju presuda međunarodnih krivičnih tribunala u domaćim krivičnim evidencijama i efikasno provesti revidiranu nacionalnu strategiju za ratne zločine, posebno jačajući regionalnu saradnju.
Planovi integriteta, kako se navodi, postoje u gotovo svim sudovima i tužilaštvima u BiH, iako s ograničenim rezultatima.
„Kršenje etičkih kodeksa koje nanosi štetu ugledu i integritetu pravosuđa smatra se disciplinskom povredom, ali VSTV još uvijek nije donio odluku ni u jednom takvom slučaju“, navodi se.
Naglašeno je kako predmete korupcije u kojima su uključeni nosioci pravosudnih funkcija treba procesuirati efikasno i djelotvorno, te su idalje potrebne efikasnije istrage i pravilno upravljanje sudskim postupcima kako bi se spriječila kašnjenja.
„Bez prejudiciranja povjerljivosti, tužilaštva bi također trebala pravovremeno dijeliti relevantne rezultate svojih istraga sa Kancelarijom disciplinskog tužioca radi pokretanja disciplinskog postupka“, zaključeno je.
Izvještaj se osvrnuo i na rad Odjela za provjeru imovinskih kartona nositelja pravosudnih funkcija te naveo da je 98 posto nosilaca ispunilo obavezu da dostave imovinske kartone. Detektor je ranije pisao da je više od stotinu sadašnjih i bivših sudija i tužilaca nisu prijavili svoju imovinu najvišem pravosudnom tijelu te su protiv onih koji danas obnašaju svoju dužnost podnesene prijave disciplinskim tužiocima ali postupci još nisu pokrenuti.
„VSTV mora pokazati posvećenost procesu verifikacije poštujući autoritet i funkcionalnu nezavisnost odjela te se suzdržavati od restriktivnog tumačenja zakona i praksi koje mogu narušiti efikasnost mjera integriteta“, naglašeno je.
Disciplinski postupci, prema izvješaju, izazivaju zabrinutost jer idalje imaju mali odvraćajući efekat uprkos relativno visokom broju predmeta.
„Nije preduzet nikakav korak da se provedu prošlogodišnje preporuke za ispravljanje ozbiljnih povreda integriteta sudstva od strane disciplinskih tijela VSTV-a, što izaziva zabrinutost“, stoji u izvještaju.
Sjednica VSTV-a, najviše pravosudne institucije u BiH. Foto: Detektor
Borba protiv korupcije bez napretka
Izvještaj je ocijenio da se BiH nalazi između ranih faza pripreme i određenog nivoa pripremljenosti u borbi protiv korupcije i da nije postignut napredak.
„Političke vlasti nisu uspjele suzbiti raširenu korupciju i aktivno su ometale napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i povećanih znakova preuzimanja države“, navodi se, kao i da državni zakon o sprečavanju sukoba interesa i dalje nije efikasno implementiran.
Federacija, kako se navodi, konačno je uspostavila specijalizovane antikorupcijske odjele, nakon 11 godina kašnjenja, ali antikorupcijsko zakonodavstvo i dalje nije usklađeno širom zemlje.
„Nisu preduzete mjere za rješavanje operativne neefikasnosti i političkog uticaja (uključujući pritiske i zastrašivanje) koji su doveli do selektivnog i netransparentnog pravosudnog postupanja u predmetima korupcije od javnog značaja“, stoji u izvještaju, te se dodaje da kao rezultat toga, evidencija borbe protiv korupcije ostaje slaba, s vrlo malo presuda, posebno u slučajevima visokog nivoa.
Pravila o sukobu interesa, provjeri imovinskih kartica i zaštiti uzbunjivača, prema izvještaju, ili ne postoje ili i dalje nisu efikasno provodena širom zemlje. Ipak se navodi kako je Kanton Sarajevo pokazao opipljive rezultate u ovim oblastima.
U narednoj godini BiH bi trebala kompletirati zakonodavni i institucionalni okvir širom zemlje u skladu s evropskim standardima i pojačati implementaciju pravila o prevenciji sukoba interesa i zaštiti uzbunjivača.
Također bi trebala pokazati napredak u uspostavljanju evidencije proaktivnih istraga, procesuiranja i presuda u slučajevima korupcije visokog nivoa, u tom kontekstu, poboljšati saradnju između policije i tužilaštava, kao i profesionalizirati tijela za prevenciju korupcije širom zemlje osiguravanjem njihovog stalnog statusa i očuvanjem finansijske i operativne nezavisnosti.
Zemlja hitno mora odgovoriti na preporuke Moneyvala
Borbu protiv terorizma je potrebno dodatno unaprijediti iako je pravni okvir djelimično usklađen s pravnom stečevinom Evropske Unije, navodi se u izvještaju ali i da se lista krivičnih djela mora uskladiti sa onim u EU, kako bi se osigurale strožije sankcije za terorizam.
“Zemlja hitno mora odgovoriti na preporuke Moneyvala koje se odnose na suzbijanje finansiranja terorizma”, navodi se u izvještaju.
Detektor je ranije pisao da je Vijeće evropskog tijela za borbu protiv pranja novca Moneyval pozvalo Bosnu i Hercegovinu da poboljša svoje mjere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma u izvještaju objavljenom početkom februara ove godine. Detektor je ranije objavio kako je BiH rizikovala vraćanje na sivu listu Moneyvala nakon što nije ispunila preporuke za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, što je moglo imati finansijske, političke i ekonomske posljedice za građane.
U Izvještaju se poziva na sprovođenje Strategije i akcionih planova za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma za period 2021–2026.
“Tokom izvještajnog perioda nije bilo povratka stranih boraca iz inostranstva, a oko 160 državljana Bosne i Hercegovine i dalje se nalazi u Siriji i Iraku. Bosna i Hercegovina treba razviti sveobuhvatnu politiku reintegracije”, navodi se.
Institucije BiH su tokom 2024 godine pokrenule 14 istraga zbog terorizma protiv 15 osoba , što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu, uz tri pravosnažne presude.
Od vlasti se traže bolja saradnja sa EU jedinicama za prijavu online sadržaja i proaktivno razmjenjivanje informacija putem kontakt tačke Europola.
“Bosna i Hercegovina mora dodatno razviti kapacitete za istraživanje i procesuiranje finansiranja terorizma, te se suočiti s prijetnjama koje proizlaze iz novih tehnologija. Potrebno je jačanje kapaciteta, posebno u oblasti kriptovaluta i online sadržaja”, navodi se.
Od organizacija civilnog društva i institucija zaduženih za rad, socijalnu zaštitu, obrazovanje, mlade i zdravstvo na svim nivoima vlasti očekuje se efikasnija uključenost u aktivnosti na sprečavanju terorizma i radikalizacije, kao i u sprovođenje strategije borbe protiv terorizma.
Širenje ruskih dezinformacija
Izvještaj ocjenjuje i da BiH nema sveobuhvatnu procjenu, ni okvir politike za suzbijanje prijetnji, a da su institucije i dalje ranjive na ozbiljne cyber napade. Naveden je primjer kompanije M:tel koja je nastavila emitovati kanal RT, iako je BiH uskladila svoj stavove sa onim EU o sankcijama protiv Rusije.
“BiH treba jasno djelovati na zatvaranju prostora za strane manipulacije informacijama i strani maligni utjecaj, uključujući dezinformacije, te poduzeti mjere za jačanje otpornosti društva na sve oblike hibridnih prijetnji”, dodano je.
Navedeno je i kako se javni emiteri suočavaju sa brojnim problemima, dok je Radio televizija Republike Srpske ocijenjena kao platforma za širenje ruskih dezinformacija, uključujući one o invaziji na Ukrajinu i evropskom putu BiH.