Optužnica protiv Gligića potvrđena je još u januaru ove godine, ali do ovog trenutka njemu suđenje nije počelo. Iz Državnog suda za Detektor kažu da iz stanja spisa proizlazi da je optuženi nastanjen u Italiji, čije državljanstvo isključivo posjeduje.
Sud je naveo kako je, istog dana kada je potvrđena optužnica, putem međunarodne pravne pomoći optuženom uputio dopis, u prilogu kojeg se nalazi lista advokata ovlaštenih za postupanje pred ovim sudom, kako bi on izabrao branioca koji će ga zastupati u krivičnom postupku.
Također su pojasnili da je preduslov za dostavljanje optužnice optuženom da mu je prethodno omogućena odbrana.
“Da je nužno da optuženi, s obzirom na visinu zaprijećene kazne, ima branioca u ovoj fazi postupka upravo nalažu odredbe procesnog zakona, kojim je izričito propisano da u ovakvoj situaciji optuženi mora imati branioca u trenutku dostavljanja optužnice”, navode iz Suda.
Uprkos brojim urgencijama koje se Ministarstvu pravde BiH upućuju na svakih 15 dana, Sud do danas nije zaprimio dokaz o izvršenoj dostavi.
Iz Državnog ministarstva pravde Detektoru su odgovorili kako pored više upućenih požurnica nisu zaprimili odgovor od Ministarstva pravde Republike Italije.
Gligić je optužen u svojstvu komandira voda pri Stanici javne bezbjednosti Prijedor.
On se tereti da je u periodu od 27. do 30. jula 1992. s drugim pripadnicima vojske, policije i članovima Kriznog štaba Ljubije – u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva koje je bježalo od progona koji se odvijao na području Prijedora – svjesno i voljno sudjelovao te značajno doprinosio provođenju udruženog zločinačkog poduhvata prijedorskih civilnih i vojnih vlasti.
“Dalje se navodi da je optuženi poticao, pomagao, učestvovao te izvršavao progon bošnjačkih civila koji su zarobljeni u selu Miska Glava, Ljubija, općina Prijedor, sve na diskriminatornoj osnovi, po nacionalnoj, političkoj i vjerskoj pripadnosti, u okviru kojeg progona su počinjena ubistva, mučenja, nezakonita zatvaranja i lišenja slobode, a što je u konačnici imalo za posljedicu stradanje najmanje 100 civila bošnjačke nacionalnosti”, navedeno je ranije u saopćenju Suda BiH.
Iz Tužilaštva su ranije naveli da se Gligić tereti za pojedinačna mučenja i ubistva na području sela Brda i grada Prijedora 1992. godine.
Pred ovim sudom nije počeo ni predmet Amela Isića, optuženog za zločine u selu Jošanica kod Foče. Prema informacijama Tužilaštva, on je državljanin BiH i Švedske.
Detektor je još u maju pisao da mu optužnica nije dostavljena ni pet mjeseci od potvrđivanja.
Sredinom augusta iz Ministarstva pravde BiH su Detektoru kazali da je predmetna zamolnica proslijeđena nadležnim organima Švedske, ali i pored više upućenih urgencija oni nisu dobili nikakav odgovor.
Sud BiH je krajem prošle godine potvrdio optužnicu protiv Isića za zločin protiv civilnog stanovništva, organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na učinjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, i povrede zakona ili običaja rata na području Foče.
Iz Tužilaštva je ranije saopšteno da se Isić tereti da je krajem 1992. godine, u svojstvu pripadnika bataljona “Vatra” Višegradske brigade Armije BiH, učestvovao u napadu na selo Jošanica i okolne zaseoke, nastanjene uglavnom civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti, pri čemu je ubijeno 56 lica srpske nacionalnosti, deset lica ranjeno, a kuće i pomoćni objekti uništeni i zapaljeni.
Prema saopštenju, Isić se tereti da je, s drugim pripadnicima Armije BiH, lično i direktno učestvovao u ubistvima više žrtava u napadnutim selima.
Za zločine u Jošanici se trenutno u Sudu BiH vodi postupak protiv 13 bivših komandanata i pripadnika Armije BiH.
