Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“Prije sjednice došao javni dokument u kojem se predloženi zahvaljuje na kandidaturi  i povlači je”, kazao je prije usvajanja dnevnog reda Fikret Dervišbegović, predsjednik Komisije za odlikovanja, javna priznanja i obilježavanje historijskih događaja i ličnosti.

Na prijedlog Komisije, Edinu Hakanoviću trebala je biti dodijeljena Povelja Grada Visoko.

Iako Dervišbegović nije imenovao Hakanovića, Melika Hakanović, vijećnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Gradskom vijeću, potvrdila je da je riječ o tački koja se odnosila na dodjelu Povelje njenom ocu.

Hakanović je u januaru 1993. godine na području Dusine, Višnjice i Lašve u općini Zenica, s nekolicinom drugih pripadnika Armije BiH, iz grupe od oko 40 zarobljenih civila hrvatske nacionalnosti izdvojio oko 20 muškaraca i žena. Među izdvojenima su bile i malodobne osobe, a od njih je formiran “živi štit”, koji je potom isturen prema rovovima u kojima su se nalazili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Iza “živog štita” kretali su se naoružani vojnici s ciljem da obezbijede predaju pripadnika HVO-a, navodi se u presudi.

“Prilikom kretanja tzv. ‘živog štita’, usljed otvaranja paljbe od strane pripadnika HVO-a, osobe od kojih je formiran tzv. ‘živi štit’ zalegle su na zemlju, da bi po prestanku paljbe nastavili kretanje, nakon čega je iz kolone izdvojena R.Z. i upućena prema rovovima pripadnika HVO-a, s naređenjem da iste pozove da se predaju Armiji RBiH, što su isti i učinili”, navedeno je u presudi koju je u januaru 2009. godine izrekao Kantonalni sud u Zenici.

Hakanović se na presudu žalio Vrhovnom sudu Federacije, ali je žalba odbijena, čime je presuda postala pravosnažna u septembru 2009. godine.

Detektor je pisao kako bi dodjela ovog priznanja bila suprotna izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojima je dodjela priznanja osuđenima za ratne zločine kažnjiva.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju i slično licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u Krivičnom zakonu.

Dodjelu priznanja Hakanoviću predložili su Gradska organizacija SDA Visoko, te Udruženje dobitnika najvećih ratnih priznanja Visoko, JOB “Unija veterana” Visoko, Organizacija RVI “Visoko 92” i Organizacija porodica šehida i poginulih boraca “Visoko 92”.

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi
VSTV predstavio mrežu sudija i tužilaca za komunikaciju s medijima