Glasnogovornica Instituta Emza Fazlić za Detektor kaže da se radi o predmetima pronađenim prilikom ekshumacija i otvaranja masovnih grobnica u kojima su pronađene žrtve genocida.
“Ti predmeti nisu mogli biti pripojeni nekoj od žrtava koje su u kasnijim procesima identificirane, te su stoga do sada bili pohranjeni u Komemorativnom centru u Tuzli“, kaže ona.
Iz Instituta navode da se radi o ukupno 985 predmeta, kao što su, između ostalog, tabakere, češljevi, dokumenti, naočale, novčanice, satovi, lanci, ključevi, upaljači i drugi predmeti koji će, u skladu sa zakonskim rješenjima i propisima o čuvanju artefakata u muzeju, trajno biti pohranjeni i čuvani u okviru Memorijalnog centra.
Almasa Salihović-Huseinović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica, smatra da je sve što je pripadalo žrtvama genocida dio historije i da treba biti pohranjeno u ovoj instituciji.
“Obzirom da se radi o ličnim predmetima, jednostavno smo željeli da na dostojanstven način i to bude pohranjeno. Ideja je uvijek bila da i ti posmrtni ostaci, koji se ne mogu identifikovati, nađu put do Memorijalnog centra“, kaže ona.
Također pojašnjava se radi o predaji prve tranše predmeta među kojima se nalazi i biološki materijal, odnosno kožni predmeti koji će biti pohranjeni u depou u Centru.
“Za nas to znači isto kao da su porodice žrtava donirale te predmete. Mislimo da je institucija Memorijalnog centra jedino mjesto gdje se ti predmeti trebaju da nađu, i znamo da će na adekvatan način biti pohranjeni jer depo podliježe svim standardima“, kaže ona za Detektor.
Salihović-Huseinović dodaje da ovi predmeti trenutno neće biti izloženi javnosti, ali ne isključuje mogućnost da nekada u budućnosti budu dio neke izložbene postavke, kao i da depo bude otvoren za javnost, a pogotovo za članove porodica žrtava koje bi voljele vidjeti te predmete.
Depo u Memorijalnom centru otvoren je prošle godine, a ideja je nastala još 2017. kada je Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) predložila da se stvari iz “Podrinje identifikacionog centra” prebace u Potočare.
Izgradnja objekta-depoa počela je u oktobru 2023. godine, kako bi se omogućilo adekvatno i dostojanstveno pohranjivanje i očuvanje svih neidentifikovanih ostataka žrtava genocida, što predstavlja značajan doprinos memorijalizaciji i sprečavanju negiranja genocida.
