Napad 24. oktobra 2024. godine, u kojem je maloljetna osoba hladnim oružjem usmrtila jednog, a teško ranila drugog policijskog službenika u Bosanskoj Krupi, izazvala je niz reakcija u javnosti i pokrenula pitanja među stručnjacima o mogućim propustima u prevenciji nasilnog ekstremizma. Pola godine nakon što se napad dogodio, Državno tužilaštvo koje provodi istragu, osim na ročištima za produženje pritvora i mjera zabrane, javnost nije informiralo o bilo kakvim detaljima istrage, niti je podiglo konkretne optužnice.
“Predmet je u radu. Kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će biti informirana”, kratko su poručili iz Tužilaštva BiH za Detektor.
Rusmir Karkin, branilac pet osoba koje su osumnjičene u ovom predmetu, navodi da oni još uvijek čekaju tužilačku odluku o istrazi i da se još uvijek nalaze pod mjerama zabrane, prema odluci Suda Bosne i Hercegovine.
“Oni imaju obavezu sedmičnog javljanja u Policijsku upravu Bosanska Krupa, imaju zabranu napuštanja Bosanske Krupe i zabranu kontaktiranja ima jedna osoba”, pojašnjava Karkin.
Za njega je problematična činjenica da istraga u ovom slučaju traje jako dugo te da su njegovi branjenici izloženi stubu srama, bez neke konkretne odluke. Dodaje i da je postupajući tužilac u ovom predmetu nedavno podnio ostavku.
Iz Državnog suda pojašnjavaju da su svojim posljednjim rješenjem utvrdili da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju dalju primjenu mjera zabrane putovanja, sastajanja s određenim osobama, a da je osumnjičenim ublažena mjera obaveznog pravovremenog javljanja policiji. Pet uhapšenih i dalje imaju status osumnjičenih jer istraga još uvijek traje, objasnili su iz Državnog suda.
Ovih pet optuženih uhapšeno je u akciji državnih policijskih agencija, nekoliko dana nakon napada, te su trojici 29. oktobra izrečene mjere kućnog pritvora, a dvije osobe su dobile zabranu napuštanja teritorije općine Bosanska Krupa. Odbrana je tada bila saglasna s prijedlogom Tužilaštva za izricanje ovih mjera, te su se formalno pridružili zahtjevu, obećavajući da će se osumnjičeni pridržavati tih mjera.
Policijska stanica Bosanska Krupa u kojoj se dogodio napad. Foto: Detektor
Senad Dupovac, advokat koji je zastupao veliki broj optuženih u predmetima za terorizam, posebno za učešće na stranim ratištima u Siriji i Iraku, pojašnjava da većina istraga jeste zatvorena za javnost, ali da je ključni problem efikasnost Tužilaštva koje iza netransparentnosti može prikriti i nepostojanje dovoljne angažiranosti.
“Koliko su te istrage učinkovite i koliko donose rezultate, to vidimo u konačnici po broju podignutih optužnica, tako da jednostavno možda da se sa tim, kako bih rekao, diskretnim istragama, pokriva i neka njihova ažurnost, da ne kažem neažurnost”, dodaje Dupovac.
Za njega je problematična i sama formulacija “teroristički napad” za događaj u Bosanskoj Krupi, jer smatra da je riječ o pojedinačnom aktu jednog tinejdžera, zbog čega smatra da nema elemenata terorizma.
“U tom kontekstu smatram da se u startu otišlo ukrivo, na način da se taj događaj proglasio terorističkim, koji je zapravo jedan pojedinačni akt nedozrelog mladića. Vidite da se ovi događaji u Zapadnoj Evropi i šire ne spominju kao teroristički akti, nego se koristi sasvim neka druga formulacija”, pojašnjava on i dodaje da slični događaji u susjednoj Srbiji, u kojima je bilo i više žrtava, nisu okarakterizirani kao teroristički.
Osim istrage Državnog tužilaštva o pet osumnjičenih, istragu je vodilo i Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona o samom ubistvu i povređivanju policijskih službenika. Njihova istraga i prijedlozi doveli su do odluke Općinskog suda u Bosanskoj Krupi o smještanju maloljetnog počinioca u ustanovu.
Iz Općinskog suda su za Detektor potvrdili da su prihvatili prijedlog Kantonalnog tužilaštva i u januaru ove godine donijeli rješenje da se maloljetnik smjesti u odgojno-popravni dom.
Dodali su i da je riječ o specifičnom slučaju, koji uključuje maloljetnu osobu, zbog čega ih zakonska ograničenja sprečavaju da daju druge informacije o cijelom slučaju.
Slično napominju i iz Kantonalnog tužilaštva, ali uz prilaganje izvještaja sa zvanične stranice Tužilaštva, u kojima su hronološki opisani javno dostupni detalji istrage i sve tužilačke odluke u ovom predmetu. Time su i u specifičnom slučaju, koji uključuje istragu protiv maloljetnika, predstavnici ovog tužilaštva održavali načela transparentnosti.
“Ova institucija je kontinuirano i blagovremeno obavještavala javnost o tome i pritom uvažavala nesporan interes javnosti, uz poštivanje svih prava i obaveza koje proizlaze iz Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH”, dodaju iz Tužilaštva USK-a.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona. Foto: BIRN BiH
Detektor je ranije ove godine analizirao koliko je nepravovremeno i nedovoljno transparentno djelovanje sistema prevencije terorizma uticalo na to da maloljetni počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven na vrijeme. Hronični nedostatak ljudi i novca te tromost u otklanjanju nedostataka, stručnjaci su izdvojili kao ključne probleme, zbog čega sistem prevencije nije uspio odgovoriti na ovaj izazov.
Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, navodi da je, bez obzira na “zanimljivost slučaja”, neinformiranje javnosti o svemu što se dešava u istrazi redovna procedura koja osigurava najbitnije elemente važne za prevenciju sličnih pojava u budućnosti.
“Zbog osjetljivosti slučaja – maloljetnik, potencijalno radikaliziranje, politikanstvo islamofobnim motivima, koje se odmah pojavilo od političkih aktera iz bh. entiteta RS, postala je to već standardna procedura u postupanju, čak i u najjačim sigurnosno-obavještajnim sistemima na Zapadu”, pojašnjava Ahić.
On smatra da su sigurnosno-obavještajne agencije pokazale visok nivo spremnosti, te da će iz ove situacije izaći još spremniji na jači iskorak ka suzbijanju i preveniranju bilo kakve vrste radikalizma i ekstremizma koji može voditi ka terorizmu. Zbog toga smatra da će rasvjetljavanje slučaja iz Bosanske Krupe ukazati profesionalcima u sigurnosnom, pravosudnom i sistemu socijalne zaštite koje se mjere hitno moraju provesti kako bi rizik od ovakvih potencijalnih slučajeva bio smanjen na najmanji mogući nivo.
“Uvjeren sam da će sinergija svih nadležnih u sistemu dovesti do toga. Takav pristup je jedini mogući lijek za jedno oboljelo društvo. Nažalost, i naše bh. društvo je takvo, ali ga moramo bezuvjetno mijenjati”, poručuje Ahić.
