Utorak, 15 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Vještak Nermin Sarajlić kazao je da je nalaz i mišljenje sačinio od dostavljene dokumentacije Tužilaštva BiH – nalazi o obavljenoj obdukciji, fotodokumentacija lokaliteta masovnih grobnica i izjava vještaka.

“Najveći broj tijela je ekshumiran na lokalitetu Teleća lastva, s tim što se radi o sekundarnoj masovnoj grobnici, što znači da su tijela bila pokopana na drugoj lokaciji, u ovom slučaju jami, te su nakon nekog vremena – kroz nekoliko godina – tijela premjestili u ovu grobnicu”, kazao je Sarajlić.

On je objasnio da se tijela premještaju kako bi se zločini prikrili i da su tijela zbog toga prilikom ekshumacije pronađena u nekompletiranom i skeletnom stanju.

Na pitanje tužiteljice Eldine Biuk o uzrocima smrti kod ekshumiranih žrtava, vještak je rekao da se uglavnom radilo o prostrijelnim ranama u području glave i grudnog koša. Kod manjeg broja žrtva, kako je rekao vještak, uzrok nije mogao utvrditi jer su posmrtni ostaci nekompletirani, ali su konstatovane prostrijelne rane.

“To su prostrijelne rane za koje se ne može utvrditi da su isključivi uzrok smrti kod pronađenih žrtava”, kazao je vještak dodajući da je ekshumirano 27 osoba.

Sarajlić je kazao da su žrtve u trenutku smrti bile u životnoj dobi između 17 i 69 godina.

Na lokalitetu Doline ekshumirano je ukupno 12 osoba, kazao je vještak, objašnjavajući da je u pitanju prirodna jama u kojoj su žrtve zakopane.

“Kod 11 od 12 osoba je utvrđen uzrok smrti, radilo se o strijelnim ranama glave i karlice”, kazao je Sarajlić, dodajući da su bili dobi od 38 do 78 godina.

Vještak je potvrdio Odbrani da prostrijelne rane ne moraju uvijek biti uzrok smrti, što je i objasnio u nalazu i mišljenju koje je sačinio.

Na pitanje Odbrana da li se identifikacije tijela mogla raditi kroz ekshumirane skeletne ostatke, vještak je rekao da to nije bilo predmet naredbe njegovog vještačenja.

Za zločine počinjene na području Nevesinja i Mostara sudi se Draganu Đurđiću, nekadašnjem zamjeniku komandanta Petog bataljona Nevesinjske brigade Vojske Republike Srpske i komandiru Interventnog odjeljenja, te Draganu Ivaniševiću, Goranu Došli, Milanu Trifkoviću, Siniši Kandiću, Dragoslavu Aćimoviću i Mladenu Kandiću, bivšim pripadnicima Petog bataljona. Optužnica ih tereti za ubistva oko 100 žrtava bošnjačke nacionalnosti s područja Nevesinja.

Suđenje će se nastaviti 19. maja.

Najčitanije
Saznajte više
Zukanović i ostali: Počelo suđenje za zločine u Hrasnici
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Državnog tužilaštva i Odbrane počelo je suđenje za ratne zločine počinjene na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Muhamed Ibrahimović: Saznanja o zatvaranju civila u školu “Ivan Goran Kovačić”
Čitanjem optužnice, uvodnim riječima i saslušanjem prvih svjedoka Državnog tužilaštva počelo je suđenje Muhamedu Ibrahimoviću, optuženom za zločine u Livnu u ljeto 1992. godine.
Danko Kajkut: Počelo suđenje za zločine u Kotor-Varoši
Đurđić i ostali: Tijela ekshumirana iz sekundarne grobnice Teleća lastva