Kako je u ranijim izvještajima Komisije o ovom zakonu naglašavana potreba o preispitivanju etničkih kvota na izborima za VSTV, novi prijedlog zakona predviđa da sastav Vijeća mora biti od najmanje četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva člana koji su Ostali, što je problematično, prema preporuci Komisije.
“Kodifikovanje takvog ‘principa’ rizikuje jačanje etničkog pristupa, a ne postepeno ukidanje. Komisija želi pojasniti da ‘postepeno ukidanje’ znači da bi krajnji cilj trebao biti da etnička pripadnost više nije relevantan faktor u imenovanju članova VSTV-a”, navodi se u mišljenju.
Zbog specifičnosti BiH, iz Venecijanske komisije preporučuju da bi se mogla uvesti tranzicijska faza koja bi sadržala klauzulu o prestanku trajanja takvog principa izbora članova VSTV-a, ali i činjenicu da se državne vlasti protive pristupu Komisije i insistiraju na neophodnosti održavanja oblika proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
“Nadležni se posebno pozivaju na činjenicu da se 98 posto građana BiH izjašnjava kao pripadnici konstitutivnih naroda, te bi stoga VSTV trebao slijediti ovu proporcionalnu zastupljenost, što se ne može dogoditi ‘prirodno’, bez utvrđivanja minimalne kvote”, navodi se.
Iz Komisije jasno naglašavaju da bi sistem izbora članova VSTV-a morao biti zasnovan na zaslugama kandidata, osiguravajući da ovo tijelo bude generalno reprezentativno za sve narode BiH, kao što je propisano Ustavom, ali i da odražava pravičnu rodnu zastupljenost. Posebno je zatraženo i novo pojašnjenje predlagača zakona o načinu žrijebanja koji bi osigurao da se taj proces provodi transparentno, uz mogućnost javnog praćenja.
Osim ove, preporuke koje je Komisija dala u vezi s novim prijedlogom zakona tiču se i ukupnog broja članova VSTV-a, za koji smatraju da bi trebao biti povećan kako bi se osigurala bolja protuteža između sudske i tužilačke komponente, ali i neparan broj glasova, čime bi se izbjegle potencijalne blokade.
Preporučuje se i da VSTV dobije ustavni status te da reforma pravosuđa bude provedena planski, a predloženo je i postepeno imenovanje novih članova VSTV-a kako bi se osigurao kontinuitet i fleksibilniji rokovi za donošenje podzakonskih akata. Također, u vezi s mandatom ove institucije, naglašava se potreba za preciznijom podjelom nadležnosti i osiguravanje sudske kontrole njegovih odluka, ali i bolja regulacija pristupa informacijama i jačanje budžetske nezavisnosti.
Komisija se osvrnula i na proceduru imenovanja sudija i tužilaca, gdje preporučuju primarno vrednovanje na osnovu stručnosti, a predložena je i bolja regulacija disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, s jasnim kriterijima za sankcije i zaštitu od političkog pritiska.
Ovo mišljenje o Nacrtu zakona o VSTV-u, na zahtjev državnog ministra pravde Davora Bunoze iz novembra prošle godine, usvojeno je na sjednici održanoj 14. i 15. marta, na osnovu komentara članova Komisije – Jane Baricova, Martina Kuijera i Jorgena Steena Sorensena.
U januaru 2025. godine izvjestioci su imali sastanke s predstavnicima različitih nivoa vlasti o novom zakonu, a iako nisu do tada usvojili mišljenje, Nacrt zakona o VSTV-u usvojen je u Vijeću ministara, sa sadržajem koji nije poznat javnosti.
Ranije je Detektor analizirao kako u novom zakonu o VSTV-u i dalje postoji spor između stručnosti i nacionalne zastupljenosti, kao i da je niz odluka, poput sukoba interesa, ostavljen za rješavanje internim dokumentima Vijeća, što stručnjaci smatraju spornim.
Iz Komisije navode da nisu upoznati da li je usvojeni tekst zakona u skladu sa onim koji su oni razmatrali u svom mišljenju. Ipak, naveli su da je određeni napredak u novom prijedlogu ostvaren, te da je važno da ovaj prijedlog bude duboko povezan s opredijeljenosti BiH da ostane na putu ka Europskoj uniji.
“Venecijanska komisija pozdravlja napore vlasti da adresiraju sve preporuke iz prethodnog mišljenja i primjećuje da je u ovom novom prijedlogu zakona napravljen korak naprijed ka usklađivanju s europskim standardima. Ali postoji još mnogo preporuka koje moraju biti adresirane”, zaključuje se u mišljenju.
