Srijeda, 4 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Suvara je apelaciju Ustavnom sudu BiH podnio protiv prvostepene i drugostepene presude Državnog suda kojima je proglašen krivim da je, u svojstvu pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), u maju i junu 1992. silovao dvije ženske osobe bošnjačke nacionalnosti.

Apelant je, kako se navodi u odluci, zatražio i donošenje privremene mjere kojom se “odlaže upućivanje apelanta na izdržavanje kazne zatvora” do odluke Ustavnog suda o apelaciji, ali su njegovi zahtjevi odbijeni.

Suvara je u apelaciji tražio da Ustavni sud utvrdi da je osporenim presudama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje u krivičnim stvarima i druga prava u vezi s krivičnim postupcima i pravo na ličnu slobodu i sigurnost.

Tražio je da se obje presude stave van snage i naloži Državnom sudu, odnosno državi Bosni i Hercegovini, da apelantu na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja njegovih prava isplati jednokratan iznos od 10.000 maraka, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Ustavni sud je u svojoj odluci zaključio da nema kršenja prava na pravično suđenje, kao ni prava na ličnu slobodu i sigurnost.

Suvara je prvostepenom presudom proglašen krivim da je, u svojstvu pripadnika VRS-a, u maju i junu 1992. silovao dvije ženske osobe bošnjačke nacionalnosti na području Glamoča. Ovu presudu potvrdilo je Apelaciono odjeljenje Suda BiH, nakon što je kao neosnovane odbilo žalbe Tužilaštva BiH i Odbrane.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu su za Detektor ranije potvrdili da se Suvara javio na izdržavanje zatvorske kazne, nakon što je prethodno bio u bjekstvu i za njim bila raspisana međunarodna potjernica.

Najčitanije
Saznajte više
BiH podržala do sada najveće EU sankcije protiv Rusije
Bosna i Hercegovina se pridružila novom i do sada najvećem paketu sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji koji obuhvata više od 1.500 osoba i pravnih subjekta uključenih u invaziju na Ukrajinu i koji predstavljaju jezgro ruske vojne industrije.
Neriješeno pitanje reparacija i status logoraša više od 30 godina nakon rata
Neriješeno pitanje logoraša i diskriminacija civilnih žrtava rata u ostvarivanju njihovih prava neki su od ključnih problema istaknutih tokom zatvorenih konsultacija “Civilne žrtve rata u BiH: jednakost, dostojanstvo i priznanje”.
Bez alternative za veličanje ratnih zločina koja odgovara vlastima