Bruno Stojić. Foto: EPA/ROBIN VAN LONKHUIJSEN
U Stojićevom zahtjevu se navodi da on ne dovodi u pitanje ranije dvije odluke Mehanizma, kojima mu je odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, nego je iskreno prihvatio zaključke koji su u njima navedeni i obavezao se da nastavi s procesom rehabilitacije.
Stojić je, kako se navodi, redovno pohađao dostupno savjetovanje i programe rehabilitacije.
“Na seansama sa psihologom, Stojić se osvrnuo na ličnu ulogu u počinjenju zločina za koje je oglašen krivim, bez ikakve banalizacije ili eksternalizacije, s vrlo jasnom empatijom prema žrtvama i sa iskrenim žaljenjem“, navodi se u zahtjevu.
Također se dodaje i da je, kao rezultat toga, psiholog u novembru 2024. potvrdio da je Stojić uspješno završio proces, u potpunosti prihvatajući ličnu odgovornost – ne samo za zločine detaljno opisane presudama, nego i u smislu širih aspekata udruženog zločinačkog poduhvata, čije postojanje je jasno utvrđeno od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
U zahtjevu se navodi i da Stojić potvrđuje svoje obavezivanje potpisivanja ugovora o uslovnom prijevremenom puštanju na slobodu, uključujući, ali ne ograničavajući se na bezuvjetni nadzor i ispunjavanje bilo kojeg zahtjeva hrvatskih vlasti.
Stojić također u zahtjevu ponavlja svoje izrečeno obećanje – da neće imati nikakve kontakte, pokušati nanijeti štetu, zastrašiti ili na drugi način ometati žrtve ili svjedoke koji su svjedočili u njegovom ili drugim slučajevima pred haškim tribunalom ili Mehanizmom, kao ni njihove porodice.
On u zahtjevu, između ostalog, ponavlja i da, ne samo da neće razgovarati o svom ili bilo kojem drugom predmetu ratnih zločina s medijima, putem društvenih medija ili sa bilo kim drugim osim njegovog advokata koji je prepoznat od strane Mehanizma, nego i da nema kontakta s medijima na bilo koju temu.
Prema zahtjevu, Stojić, između ostalog, neće davati izjave u kojima negira zločine utvrđene od strane Mehanizma i MKSJ-a, niti izražavati ili pridonositi veličanju osuđenih ratnih zločinaca.
Također se navodi da će se “ponašati časno i mirno u zajednici u kojoj se bude nalazio”, te da je čak voljan pristati na strožije uslove, u smislu kućnog pritvora na njegovoj adresi u Zagrebu.
“Ako se odobri prijevremeno puštanje na slobodu, Stojić bi sa svojom užom porodicom boravio u Zagrebu i ne planira putovati izvan Hrvatske, ili adrese stanovanja u slučaju kućnog pritvora, dok je na uslovnom prijevremenom puštanju na slobodu“, navodi se u zahtjevu.
U zahtjevu je napisano da je Stojić već odslužio sedam osmina zatvorske kazne.
Stojić je i ranije tražio puštanje na prijevremenu slobodu, te u sklopu zahtjeva uputio i pismo u kojem izražava žaljenje zbog svih žrtava.
On i još petorica bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne – Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.
U haškom pritvoru Stojić se nalazio od 2004., a odlukom Mehanizma kaznu služi u Austriji.
