Nedjelja, 27 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Zvornik. Foto: Detektor

Iz Suda su saopćili da su žalbe Tužilaštva, Odbrane i punomoćnika oštećene A-3 odbijene kao neosnovane i da je potvrđena prvostepena presuda.

Grujić je prvostepenom presudom iz februara prošle godine proglašen krivim da je, svojstvu pripadnika čete “Snagovo” Teritorijalne odbrane Zvornik, silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Liplju, gdje je bio zatočen veliki broj civila.

U presudi se navodi da je od kraja maja do početka juna 1992. u kućama u Liplju bio zatvoren veliki broj civila, koji su fizički i psihički zlostavljani, a koje su nezakonito držali pripadnici jedinice “Bijeli orlovi” i čete “Snagovo”, i da je više žena silovano.

Istom odlukom je djelimično usvojen imovinskopravni zahtjev i optuženi je obavezan da oštećenoj isplati 10.000 KM.

Ranije se Tužilaštvo žalilo na visinu izrečene sankcije i tražilo veću kaznu, Odbrana se žalila na povrede postupka i zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, visinu sankcije, kao i povrede Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Punomoćnik oštećene A-3 tražio je da se u potpunosti udovolji imovinskopravnom zahtjevu oštećene u iznosu od 45. 000 KM.

Na ovu presudu nije dozvoljena žalba.

Najčitanije
Saznajte više
Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice
Maršom povratka "Putem spasa“ i otvaranjem spomen-sobe u Memorijalnom centru Rakita obilježava se 34. godišnjica od zatvaranja logora "Sušica“ u Vlasenici, te sjećanja na stradanje Bošnjaka u ovom gradu.
Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka