Istraživačica i glavna i odgovorna urednica Mediacentra, Anida Sokol, ovakvu odluku Mete smatra problematičnom jer se njome otvara dodatan prostor za širenje dezinformacija i štetnog sadržaja koji može ugroziti korisnike, a čemu su društvene mreže zbog algoritma posebno podložne.
“Vidjeli smo da je Zapadni Balkan pogodno tlo za širenje takvih kampanja u cilju određenog političkog uticaja. Na kraju, imali smo i primjere dezinformativnih kampanja koje su narušavale i zdravlje, tako da nije riječ samo o tome da se neće provjeravati određena neka informacija, nego da su takvi programi upravo važni za sprečavanje ozbiljnih posljedica koje dezinformacije mogu donijeti“, kazala je Sokol.
Emir Zulejhić, urednik Raskrinkavanja, kaže da će posljedice odluke najviše osjetiti upravo korisnici Metinih platformi koji na njima žele vidjeti tačne i pouzdane informacije, i koji na osnovu njih žele donositi informisane odluke zasnovane na činjenicama.
“Mislim da je svima jasno da sam program nije imao realne i objektivne zamjerke i da se radi o politički motivisanoj odluci, kao i da je licemjerno pri donošenju ovakve odluke fact-checkere prozivati za političku pristasnost”, kaže Zulejhić.
Detektor je ranije pisao o širenju dezinformacija tokom pandemije koronavirusa, što je moglo direktno ugroziti zdravlje i sigurnost građana zbog objava sadržaja o liječenju virusa nedokazanim lijekovima, ili antivakserskom pokretu koji je u toku pandemije bio značajno aktivan.
Sokol objašnjava da su se društvene mreže obavezale na suzbijanje štetnih sadržaja, širenja mržnje, dezinformacijskih kampanja, kako kroz direktive, tako i kroz neformalne oblike saradnje.
“Upravo ta odluka je protiv svih suprotnosti novih direktiva i novih zakonodavnih okvira na nivou Evropske unije, kao i kodeksa dobre prakse i saradnje na kraju koja promoviše odnos i sa fact-checkerima, a koja je važna u cilju zaštite korisnika od dezinformacija i štetnih sadržaja“, poručila je ona.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da se u ovoj odluci krije politički ustupak vlasnika Mete novoizabranom američkom predsjednikom Donaldu Trumpu jer je Elon Musk, kao glavni konkurent, već ušao u uži krug Trumpove administracije.
“Ova odluka jasno pokazuje da društvene mreže nisu nikakva virtualna agora i slobodni javni prostor, nego prostor u kojem big tech korporacije odlučuju šta je sloboda govora i koji su joj dometi, a te se odluke donose ne na bazi javnog, nego korporativnih interesa“, kazala je Turčilo podsjećajući da je Meta već bila na udaru kritika da “cenzuriše“ desničarske glasove.
Zulejhić također smatra da ovakva odluka predstavlja rezultat ekstremnih političkih pritisaka nove dolazeće američke administracije.
“Tehnološke kompanije, nažalost, u cijeloj toj priči, kako je i očekivano, gledaju vlastite interese i ponašaju se onako kako misle da je najbolje za njih, a ne za društvo ili kredibilitet informacija”, naveo je za Detektor Zulejhić.
Prema njegovim riječima, u saopštenju koje je objavila Meta, organizacije za provjeru činjenica se optužuju za političku pristrasnost, međutim organizacije koje se bave provjerom činjenica nikada nisu bile pristrasne.
Da je odluka politički instruisana, mišljenja je i Feđa Kulenović, viši asistent na Katedri za informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji podsjeća da se trenutna izmjena odnosi samo na Sjedinjene Američke Države.
“Mislim da je to politička odluka Mete da bi se približila politici koja uskoro stupa na vlast, prate ono što je Twitter uradio posljednjih nekoliko godina, pogotovo otkako ga je Musk kupio, kako bi se oslonili na korisničku grupu koja kao ispravlja krive navode“, kazao je on.
On misli da će se Evropa trenutno pridržavati postojećih pravila i direktiva, a što nije navedeno u saopštenju koje je Meta objavila.
“Prekinućemo trenutni program provjere činjenica u Sjedinjenim Državama i umjesto toga početi prelazak na Community Notes. Vidjeli smo da ovaj pristup funkcioniše na platformi X – gdje zajednica odlučuje kada su postovi potencijalno obmanjujući i zahtijevaju dodatni kontekst“, navedeno je u saopštenju Mete.
Direktorica Electronic Frontier Foundation (EFF) Jillian C. York, koja godinama istražuje uticaj tehnologije na društvene i kulturne vrijednosti, rekla je da pozdravlja sve odluke okrenute ka osiguranju slobode govora, ukazujući na činjenicu da su i dosadašnje prakse provjere činjenica bile pristrasne. Ona kaže i da misli kako će se Evropska unija protiviti ovoj izmjeni.
“Od svih promjena, ovo je ono što me najviše zabrinjava, odgovor na dezinformacije nije cenzura, to je provjera činjenica i promocija ispravnih izvora. Zabrinjavajuće je i govori samo za sebe što Meta ovo vidi kao pitanje slobode govora”, kazala je ona.
Sloboda govora mora biti neupitna, smatra Turčilo, ali dodaje da je apsurdan argument da je fact-checking cenzura govora, pojašnjavajući da je on jedini garant za kvalitetnu debatu u online prostoru na osnovu provjerenih činjenica.
“Smatram kako će ova vrsta odluke dodatno radikalizirati Facebook, posebno u kontekstu eho-komora, u kojima će dezinformacije postati još jače sredstvo manipulacije“, kazala je ona.
Detektor je ranije pisao o tome da je napad u Bosanskoj Krupi, u kojem je maloljetna osoba nožem usmrtila jednog, a teško povrijedila drugog policajca, bio povod za dezinformacije, ali i prilika političarima BiH da napad povezuju s drugim pojavama ili ga komentarišu iznoseći pritom netačne tvrdnje.
Memorijalni centar u Srebrenici godišnje objavljuje izvještaj o negiranju genocida, čiji preliminarni rezultati za 2024. pokazuju da je došlo do znatno većeg broja negiranja u odnosu na prethodne godine. Sadržaj identifikovan na društvenim mrežama su direktno prijavljivali Meti, kaže koautor ovog izvještaja Edin Ikanović, dodajući da postoje već problemi pri prijavama, te da će ova odluka produbiti jaz.
“Ukoliko se ova najavljena praksa pretoči u djelo, to će izazvati još veći problem i veći broj širenja dezinformacija, a svakako i govor mržnje u koji potpada i negiranje genocida“, govori Ikanović.
On je poručio da se već godinama zalažu za direktno uklanjanje, ali da sada gube svaku nadu da će doći do toga, smatrajući da tamo gdje nema nikakve kontrole i sankcije, svako ima slobodu da se izražava na način na koji želi, te da će to postati više nego vidljivo sa dezinformacijama o genocidu u Srebrenici.
Sokol smatra da ovakva uredba može uticati i na izvještavanje medija o društveno važnim pitanjima, poput tema genocida u Srebrenici i ratnih zločina, jer se često zbog brzine rada oslanjaju na dostupan online sadržaj.
“Vidjeli smo da često i novinari preuzimaju sadržaj bez provjeravanja, a vidjeli smo da programi za provjeru činjenica imaju određen uticaj na medije, odnosno podižu kvalitet sadržaja zbog toga što smanjuju doseg problematičnih sadržaja, pa samim tim obavezuju i novinare i medijske radnike da paze, da provjeravaju prije nego objavljuju sadržaja”, rekla je Sokol.
Zulejhić navodi brojne primjere dezinformacija koje je Raskrinkavanje.ba na Metinim platformama ocjenjivala kao netačne, među kojima je i negiranje genocida u Srebrenici, ruska ratna propaganda, kao i razne vrste prevara.
“Ukoliko ovakva odluka dođe i do BiH, za očekivati je da na Facebooku postane normalno bez ikakve odgovornosti tvrditi da je genocid u Srebrenici izmišljen ili lažiran, da se Rusija u Ukrajini bori protiv nacizma, ili da čaj koji košta 50-ak KM liječi teške oblike bolesti”, zaključuje on.
