Medijske slobode kao temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

Mediji. Ilustracija: BIRN BiH

Ambasade Savezne Republike Njemačke, Velike Britanije, Češke Republike, Kraljevine Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država u BiH u zajedničkom mišljenju podsjećaju da je prije pet godina u Londonu osnovana Koalicija za slobodu medija (MFC) na Globalnoj konferenciji o slobodi medija.

Kako se navodi u saopštenju, sloboda medija u BiH – kao žila kucavica demokratije i civilnog društva – sve više je ugrožena.

“Slobodni mediji informišu građane, osnažuju ih za sudjelovanje u javnim raspravama i omogućuju im donošenje informiranih odluka na izborima. Otkrivaju zloupotrebe, ukazuju na korupciju i pozivaju na odgovornost nosioce vlasti. Utjecaj nezavisnih medija nadilazi politiku. U gospodarskoj sferi oni grade povjerenje, smanjuju asimetrije informacija i potiču rast”, stoji u mišljenju ambasada.

Evropska komisija je identificirala slobodu medija kao ključni prioritet za pristupanje BiH Evropskoj uniji, navode ambasade te da je Komisija u svom najnovijem izvještaju navela da nema napretka u ovom području.

U mišljenju se pojašnjava da mediji, kako bi napredovali, moraju biti zaštićeni od političkog uplitanja i oslobođeni finansijskih pritisaka, a novinari moraju moći raditi bez straha od zastrašivanja, nasilja ili odmazde. Ambasade upozoravaju i da je pad slobode medija u BiH alarmantan.

“Zemlja je pala sa 64. na 81. mjesto na Indeksu slobode medija za 2024. godinu, što je upozoravajući znak. Političari otvoreno napadaju novinare, regulatorna tijela za medije suočavaju se s neprimjerenim pritiscima, a restriktivni zakoni guše kritičko novinarstvo”, stoji u mišljenju.

Kao primjer navode ponovno kriminalizovanje klevete u Republici Srpskoj, usvojeno u julu 2023. godine, te predložene zakoni o “lažnim vijestima” u Kantonu Sarajevo koji, kako kažu, predstavljaju sličnu prijetnju. Dodaju da, iako je Nacrt zakona o “stranim agentima” u Republici Srpskoj povučen u maju 2024. godine, naglasio je neprijateljsko okruženje s kojim se novinari suočavaju.

“Prijetnje i zastrašivanja, zajedno s izostankom odgovornosti za neka od ovih krivičnih djela, dodatno potkopavaju povjerenje u sistem. Finansijski kolaps Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, nacionalnog javnog servisa, uz političko uplitanje u regionalne medije, samo pogoršava krizu”, navode u mišljenju, kao i da nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija dodatno stvara plodno tlo za propagandu i manipulaciju.

Ambasade u mišljenju tvrde da su solidarne s novinarima i medijskim radnicima u BiH, te im odaju priznanje i ohrabruju njihove napore da proizvode visokokvalitetno novinarstvo o važnim pitanjima, kako bi građani dobijali informacije kojima mogu vjerovati.

“MFC stoji kao svjetionik nade u borbi za slobodu medija. S 51 članicom na šest kontinenata, Koalicija radi na zaštiti novinara i očuvanju slobode medija diljem svijeta. Njegova Globalna obaveza  obavezuje članice na konkretne akcije protiv kršenja slobode medija, nudeći plan za reformu”, stoji u mišljenju.

Ambasade navode da bi BiH mogla uveliko profitirati od pridruživanja MFC-u u budućnosti, koristeći njegove resurse, stručnost i diplomatske mreže.

Urednik portala Capital, Siniša Vukelić, smatra da najviši zvaničnici predvode napade na novinare, a politička kontrola nad javnim servisima koja je uspostavljena je sve veća.

“Mislim da ovo što su radile ove ambasade je pohvalno, ali to ne trebaju raditi ambasade. Zašto se nisu osjetile prozvanim ili potrebu da se oglase domaće vlasti na svim nivoima i da kažu šta će preuzeti da sloboda medija bude bolja. Ovo je zaista pokazatelj da domaće vlasti nije briga za medije, osim kad žele da ih stave pod kontrolu“, kaže Vukelić.

Prema mišljenju ambasada, BiH i oba njena entiteta moraju preuzeti odgovornost za poboljšanje stanja slobode medija u skladu s njihovim međunarodnim obavezama u području ljudskih prava i obavezama prema slobodi medija, koje su preuzele sve članice MFC-a, kako bi se radilo na izgledu za članstvo u ovoj koaliciji.

Transparentnost u vlasništvu medija nije nešto o čemu se pregovara, stoji u mišljenju, a javni servisi moraju biti adekvatno finansirani i zaštićeni od političkog uplitanja.

“Najvažnije, napadi na novinare moraju biti istraženi, procesuirani i nedvosmisleno osuđeni od svih sektora društva, bez obzira na političku pripadnost. Sloboda medija nije pasivan ideal, ona zahtijeva stalni napor. Bez nje, demokratija propada, korupcija buja, a građani ostaju bez glasa. BiH mora odgovoriti na ovaj izazov – ne samo radi ispunjavanja kriterija za članstvo u EU, već i zbog budućnosti svoje demokratije i prava svojih građana”, zaključuje se u mišljenju.