Četvrtak, 23 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“Institucije bi trebale preuzeti najveći posao kako bi se suzbio problem rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici”, kaže Dundić, ali i da su mediji ti koji se moraju boriti protiv loših praksi izvještavanja, poput nazivanja femicida “porodičnom tragedijom”.

Također kao urednik primjećuje i da rad na pričama o nasilju nerijetko utiče emotivno i na novinarke i novinare, a da su upravo mediji ti koji u posljednje vrijeme zajedno s nevladinim organizacijama pripremaju određene konkretne poteze, inicijative koje bi kroz institucije trebale doprinijeti da se problem rodno zasnovanog nasilja smanji.

Ali, smatra on, čini se da pored svih naših lokalnih bosanskohercegovačkih problema, regionalnih, pa i svjetskih, teme poput rodno zasnovanog nasilja nisu u fokusu javnosti, a naročito vlasti.

“Naše institucije se najviše bave dnevnopolitičkim temama, a ovim temama vrlo malo ili samo u trenucima kada se desi određeni događaj. Tada imamo priliku da čujemo i da će oni donijeti neke zakone, da će raditi nešto. Međutim, kao što mi i vidimo u svakodnevnom životu, a pogotovo mi mediji kroz rad, od toga nema ništa”, kaže Dundić.

Ističe da ne vidi političku odlučnost da se problem rodno zasnovanog nasilja riješi. Smatra da bi pronalazak rješenja trebao biti u fokusu svih političkih partija, nezavisno od ideološke ili bilo koje druge pripadnosti.

“Zašto nema političke volje? To je pitanje na koje mi još uvijek nemamo odgovor. Tragamo za njim, pokušavamo da na neki način utječemo na političare da postignu rješenje, ali to sve ide ili nikako ili presporo. Suštinski se ništa nije promijenilo. Zakoni se prilagođavaju i mijenjaju samo da bi se zadovoljila forma, a kada dođu do suštine u stvarnom vremenu, oni ne rješavaju nikakve probleme”, smatra Dundić.

Fokus, navodi Dundić, već godinama usavršava svoje novinare za rodno osjetljivo izvještavanje, kao i izvještavanje o nasilju. Mediji imaju veliku ulogu i moraju utjecati i na rušenje predrasuda i stereotipa o rodno zasnovanom nasilju koji su zastupljeni u društvu.

“To je naša obaveza, to je nešto zbog čega mi postojimo i možda i nismo toliko proaktivni koliko bismo trebali biti. Mediji koji imaju različite uređivačke politike trebali bi biti jedinstveni i trebali bi raditi na proaktivnosti u vezi s ovom tematikom”, kaže Dundić, koji je na čelu novinarske ekipe koja nerijetko propituje primjerenost zakona, visine sankcija za počinioce i pristup radu sa žrtvama nasilja.

U intervjuu povodom ovogodišnje međunarodne kampanje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, Dundić podsjeća na nedavni serijal priča koje su objavili, o nasilju nad djecom od strane odraslih u školama, a među kojima je i priča o seksualnom napastvovanju djevojčice od strane nastavnika koja još nije dobila sudski epilog.

Ovu kampanju, pokrenutu 1991. godine, danas obilježava 6.000 organizacija širom svijeta, a počinje 25. novembra, na Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama, i traje sve do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Važni kontakti za prijavu nasilja:

POLICIJA: 122

SOS telefon za žrtve nasilja u Federaciji BiH: 1264

SOS telefon za žrtve nasilja u RS-u: 1265

    Najčitanije
    Saznajte više
    Holandski ministar odbrane u vrijeme pada Srebrenice žali zbog propuštenih prilika
    Holandski ministar odbrane u vrijeme pada Srebrenice 1995. godine, za BIRN je kazao da je bezuspješno pokušavao ojačati nizozemski bataljon raspoređen u UN-ovoj “zaštićenoj zoni”. Za neuspjeh da se Srebrenica zaštiti odgovornim smatra sebe, svoju vladu i zapadne saveznike.
    Intervju – Jean-Pierre Lacroix: U BiH postoji volja da se doprinosi miru u drugim dijelovima svijeta
    Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix u razgovoru za Detektor naveo je da su iskustva iz Bosne i Hercegovine ali i drugih postkonfliktnih društava pokazala koliko je izgradnja mira dugotrajan i složen proces koji zahtijeva političku volju, međunarodnu podršku i uključivanje cijelog društva.
    Roman Kuhar o djelovanju antirodnih pokreta u BiH: Napad na demokratiju