Subota, 28 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Zvornik. Foto: BIRN BiH

Svjedokinja, čije je ime Sud Bosne i Hercegovine zabranio da se objavljuje, ispričala je da su u njeno selo došli vojnici koji su mještanima sela rekli da idu u Dom kulture u Drinjači.

Posvjedočila je da su žene i djeca ostali ispred Doma, a muškarci uvedeni u objekat i da je oko 20 vojnika u maslinasto-žutim uniformama bilo ispred.

“Govorili su za sebe da su “Beli orlovi“, a ne sjećam se da su na sebi imali obilježje“, rekla je ona.

Kazala je da je vidjela izvođenje muškaraca u grupama i njihovo odvođenje iza Doma, a u trećoj grupi je bio njen brat. Posvjedočila je da je čula glasove i rafale koji su dolazili iz pravca gdje su muškarci odvođeni.

Svjedokinja je kazala da je na tom lokalitetu strijeljan njen otac, četiri brata i još nekoliko članova porodice. Rekla je da su dva muškarca, dok su ih izvodili iz Doma, pokušala pobjeći – jedan od njih je ubijen na asfaltu, a drugi je pobjegao.

Posvjedočila je da su sljedeće jutro došli pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA), kao i dva autobusa na kojima je pisalo “Drinatrans“, a u koje su smješteni žene i djeca, te odvedeni u Memiće pred školu.

Optužnica tereti bivšeg komandanta Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske Vidoja Blagojevića i pripadnike Karakajske čete – Ivana i Milana Arapovića, Kostu Pejića, Božu Radića, Mileta Savića, Mileta Blagojevića, Ljubišu i Branka Pejića te Vericu Radović – za zločin protiv čovječnosti počinjen u okviru širokog i sistematičnog napada na području Zvornika.

Optužnica obuhvata nečovječna postupanja, prisilne nestanke i ubistva. Prema optužnici, oko 400 muškaraca je od 1. do 5. juna bilo nezakonito zatvoreno u Karakaju, nakon što su u Bijelom Potoku odvojeni od žena i djece.

Svjedok Ahmet Grahić rekao je da je njegova porodica do 1. juna živjela u Đulićima, a da je on u trenutku odvođenja muškaraca bio na poslu u Hrvatskoj, sve do oktobra 1992. godine. Rekao je da se u BiH vratio kada je čuo da su odvedeni članovi njegove prodice.

“Dva brata, otac, dvojica amidža… 40 rođaka prezimena Grahić je odvedeno i više nikad nisu viđeni“, rekao je Grahić.

Saznao je da su s ostalim muškarcima odvedeni u Karakaj, gdje je bilo stradanja, a zatim u Dom kulture u Pilici. Rekao je da je 1995. pokušao sastaviti spiskove nestalih, na osnovu prijava porodica, i da je sačinjen spisak od 667 muškaraca koji su 1. juna 1992. razdvojeni od žena i djece u Bijelom Potoku i drugim lokacijama u Zvorniku, a da danas taj broj iznosi 675.

“Bilo je porodica i osoba koje nisu prijavile nestanak, ali se ispostavilo da su identifikovane poslije“, rekao je Grahić.

Svjedok Asim Alić rekao je da je bio pomoćnik komandira Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Zvorniku do 8. aprila. Rekao je da je u Čelopeku bio smješten oklopni bataljon.

“Svakodnevno smo ih viđali. Vidio sam i kad su došli iz Jastrebarskog, a vidio sam i kad su parkirani tenkovi tu. To se nije krilo”, rekao je Alić.

Posvjedočio da je srpski kadar oformio svoju policijsku stanicu u Karakaju.

Ispričao je kako su na jednoj barikadi, koju su držali građani, zadržani i predati policiji Milorad Ulemek Legija, Zvezdan Jovanović i braća Vučković, naoružani i s kompletnom opremom, a pušteni su 8. aprila – kad je izvršen napad na Zvornik.

Alić je rekao da je Željko Ražnatović Arkan pozvao srpske i bošnjačke predstavnike na sastanak u Mali Zvornik, na kojem je tražio da Bošnjaci predaju naoružanje. Napad na Zvornik je, kako je rekao Alić, počeo 8. aprila oko 10 sati ujutro, a on se s kolegama evakuisao iz Zvornika.

Advokat optuženog Mile Savića, Petko Pavlović, pitao je svjedoka da li se protiv njega vodi postupak u Sudu BiH, što je svjedok potvrdio, i rekao da je optužen za zločin protiv ratnih zarobljenika.

Suđenje se nastavlja 4. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Bužimkić i ostali: Odbrana traži ukidanje pritvora poslije više od dvije godine
Odbrana Nedžada Ćehića, optuženog za zločine na području Bosanske Krupe, iznijela je prijedlog za ukidanje pritvora, ocijenivši da poslije duže od dvije godine nema razloga za tu mjeru.
Mehmedagić: Zvali ga zbog pristupa serverima
Na suđenju bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne službe (OSA) za zloupotrebu položaja, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je jedno vrijeme održavao servere Američkog univerziteta i da je poslije sarađivao s istražnim organima u vezi s pristupom serverima.
Peković: Od članova porodice i komšija čuli o ubistvu