Srijeda, 9 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Veljko Brajić. Foto: BIRN BiH

Ranko Kolar kazao je da je 1992. bio komandir čete u Šestoj sanskoj brigadi, koja je imala šest bataljona.

“Komandant brigade je bio Branko Basara, a načelnik Štaba Veljko Brajić”, rekao je svjedok.

Kazao je da je brigada prva borbena dejstva imala početkom juna 1992. kod željezničke stanice, prema Hrustovu, sa paravojnim formacijama “Zelenih beretki”. Naveo je da je bilo gubitaka s obje strane, ali da tada nije znao šta je bilo s civilima.

Basaru je zbog zločina u Sanskom Mostu ranije optužilo Tužilaštvo BiH, nakon čega je predmet preuzelo srbijansko pravosuđe.

Kolar je rekao da njegova četa nije učestvovala u akciji na Briševu.

Veljko Brajić, Slobodan Taranjac, Ranko Kaurin, Branko Dženopoljac i Draško Topić optuženi su za napade na Briševo i druga sela u opštinama Prijedor i Sanski Most, nastanjena uglavnom stanovništvom hrvatske nacionalnosti. Kako se navodi, 24. i 25. jula ubijena je najmanje 61 žrtva, starosti od 16 do 81 godine.

Brajić je optužen u svojstvu načelnika Štaba Šeste sanske brigade, Taranjac kao predsjednik Kriznog štaba Ljubije i de facto komandant Teritorijalne odbrane Ljubija, Kaurin kao vršilac dužnosti i de facto komandant Trećeg bataljona, a Dženopoljac kao komandant Devetog bataljona Šeste sanske brigade. Prema optužnici, Topić je bio pripadnik neidentifikovane naoružane formacije.

Na pitanje branioca Savana Zeca, Kolar je kazao ko su bili komandanti bataljona, navodeći da je 1992. na čelu Trećeg bataljona bio Branko Predojević.

Optuženog Dženopoljca interesovalo je da li su postojali i sedmi i deveti bataljon, na šta je svjedok rekao da je čuo da su postojale kao neke ojačane čete.

Svjedok Simo Stojić govorio je o dešavanjima u policiji u Ljubiji prije i nakon preuzimanja vlasti u Prijedoru. Rekao je da je radio u odjeljenju policije u Ljubiji i da je jednog jutra upao njegov kolega Ismet sa još nekim policajcima i grupom civila, te da je zvao komandira da mu kaže da je Prijedor preuzela Srpska demokratska stranka.

“Repetirao je u mene automatsku pušku, digao sam ruke”, kazao je Stojić, dodavši da je kasnije Ismet rekao drugima da idu “dizati” sela između Prijedora i Ljubije nastanjena bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.

Stojić je ispričao kako je poslije otišao u Prijedor da vidi šta mu je s porodicom i da je pozvan u stanicu, gdje je šef prijedorske policije Simo Drljača kazao da moraju ići u Ljubiju. Svjedok je naveo da nije želio ići, ali da je Drljača rekao da se razduži ko neće.

Kazao je da je Drljača zvao Daneta Bajića, koji je postavljen za komandira policije u Ljubiji, a da dotadašnjeg komandira, koji je bio hrvatske nacionalnosti, više nije bilo. Šef Kriznog štaba u Ljubiji, kako je rekao, bio je Slobodan Taranjac.

Stojić je kazao da je primijetio kako pripadnici rezervnog sastava u stanicu dovode civile, te da je čuo da su poslije odvođeni u zatvor u “Keraterm”. Ispričao je da je jedne prilike dovezen autobus sa zarobljenicima i da je čuo da su poslije pobijeni.

Na pitanja Taranjca, svjedok je rekao da je za mjesec i po, koliko je tada radio u Ljubiji, naredbe dobijao od ljudi iz policije.

Daneta Bajića je zbog zločina na području Prijedora optužilo Tužilaštvo BiH, nakon čega je predmet ustupljen na procesuiranje srbijanskom pravosuđu.

Suđenje se nastavlja 30. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Kevac i ostali: Borba za opstanak s petoro djece
Na suđenju za zločine u Biljanima kod Ključa, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetili su se maltretiranja, zatvaranja i odnošenja imovine, te odvođenja muškaraca u proljeće i ljeto 1992.
Dževad Mlaćo (lijevo) ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Mlaćo i Cikotić: Nemogućnost transporta ratnih zarobljenika za Zenicu
Na suđenju za zločine u Bugojnu, vještak Odbrane izjavio je da u drugoj polovini 1993. nije bilo moguće prevesti grupu ratnih zarobljenika iz Bugojna u Zenicu zbog nepostojanja bezbjedne putne komunikacije.
Milan Mijić: Tužilaštvo traži kaznu za zločine u Jusićima