Andrija Bjelošević. Foto: BIRN BiH
Presudom su Paravac, Bjelošević i Savić oslobođeni optužbi za ubistva, nezakonita zatvaranja, prisilno preseljenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, napade na civile i naselja, prisilne nestanke, fizičko zlostavljanje, mučenje, pljačkanje i uništavanje vjerskih objekata.
“Nije sporno da su strašni zločini počinjeni na području općina Doboj i Teslić, međutim Vijeće nije moglo utvrditi da su ti zločini u uzročno-posljedičnoj vezi s radnjama optuženih… Nije dovoljno samo opisati zločin“, kazala je u obrazloženju sutkinja Minka Kreho.
Vijeće nije našlo dokazanim da su Paravac, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba u Doboju, a Bjelošević kao načelnik dobojskog Centra javne bezbjednosti učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) s članom Kriznog štaba Milanom Ninkovićem, vojnim komandantom Milovanom Stankovićem i drugima, te bili svjesni da je zacrtane planove jedino moguće provesti teškim i sistematičnim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava i progonom bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.
“Vijeće napominje da mora postojati namjera optuženih budući da UZP nije rastegljiv pojam… Ne može se jednostavno pretpostaviti da je on postojao s obzirom na razmjere zločina koji su se nesumnjivo dogodili… UZP optužba bazira samo na funkcijama koje su vršili optuženi“, navela je Kreho.
Vijeće, kako je dodala, nije moglo utvrditi ulogu Kriznog štaba u kontekstu UZP-a. Prema presudi, nije dokazano da je postojao operativni plan ni dogovor među optuženima, kao i da ni da su radnje Paravca imale vezu s aktivnostima vojske i policije, te da je Bjelošević bio član Kriznog štaba. Nepreciznim su ocijenjeni navodi optuženice da je Bjelošević davao upute i naređenja.
Vijeće je zaključilo da nije sporno da je iz Doboja u Teslić poslata formacija “Miće“ i da su njeni pripadnici tamo izvršili maltretiranja i ubistva.
“Međutim, Vijeće na osnovu dokaza nije moglo utvrditi ulogu Kriznog štaba i Bjeloševića u vezi s upućivanjem formacije ‘Miće’ u Teslić, kako je opisano u optužnici“, kazala je Kreho.
Ona je navela da predstavnici Teslića jesu tražili pomoć, ali nema dokaza da su se obratili Kriznom štabu, kao ni da je Bjelošević formirao “Miće“ i zadatak povjerio Saviću koji je, prema optužnici, bio njegov zamjenik.
“Za to Tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz“, kazala je sudija.
Dodala je da Savića nije spomenuo nijedan svjedok u kontekstu ukopa preminulih civila ispred policije u Tesliću.
Izricanju presude od optuženih je prisustvovao samo Bjelošević. U sudnici zbog štrajka nisu bili ni advokati, a neki branioci pratili su objavu presude u prostoru za publiku.
Prvooptuženi u ovom predmetu bio je Milan Ninković, ali je postupak protiv njega razdvojen zbog bolesti. Milovan Stanković je nedostupan.
Suđenje u ovom predmetu počelo je u aprilu 2016. godine.
Na ovu presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Suda BiH.
