Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH
Advokat Miodrag Stojanović rekao je da Tužilaštvo nije dokazalo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata te da nema materijalnih dokaza da je Bjelošević bio član Kriznog štaba Doboj. Pozvao se na izjave nekoliko svjedoka Tužilaštva koji su kazali da Bjelošević nije bio u Kriznom štabu ili da za to nisu čuli.
“Odbrana smatra da dokazi apsolutno govore da nema nijednog dokaza da je stav Tužilaštva potvrđen, da je Andrija Bjelošević bio član Kriznog štaba i kao takav dio UZP-a”, kazao je Stojanović.
Advokat je rekao da se njegov branjenik ne spominje ni u vezi s dešavanjima u Centralnom zatvoru “Spreča” u Doboju. Prema njegovim riječima, svjedok Tihomir Gligorić je na ove okolnosti kazao da mu je poznato da su lica bila zatvarana, ali da je zatvor bio u nadležnosti Okružnog suda Doboj.
Pozvao se na iskaze još nekoliko svjedoka koji su također rekli da je zatvor bio u nadležnosti Ministarstva pravde Republike Srpske. Predočio je naredbu koju je 12. juna 1992. potpisao Bjelošević a u kojoj se navodi da zabranjuje samovoljni ulazak u zatvor bez posebnih dozvola jer je čuo da u zgradu ulaze vojnici i pripadnici paravojnih formacija i zlostavljaju zarobljene.
Bjelošević je, prema riječima njegovog advokata, bio napadnut i udaren u prostorijama policije jer je donio tu naredbu.
Stojanović je rekao da nema dokaza da je policija učestvovala ni u obezbjeđivanju kasarne Jugoslovenske narodne armije (JNA) u selu Miljkovac u kojoj su bili zarobljeni civili, kao ni u objektu “Hangar” u Usori i u kasarni JNA u Ševarlijama. Ove objekte je čuvala vojska, kazao je Stojanović pozivajući se na izjave svjedoka. Dodao je da za to Bjelošević ne može biti odgovoran.
Advokat je govorio i o dešavanjima u logoru “Perčin disko”, odakle su civili 12. jula izvedni u živi štit, a njih 17 je ubijeno. U optužnici se navodi da je objekat imao funkciju zatočeničkog objekta za civile bošnjačke nacionalnosti pod upravom Vojske Republike Srpske, pripadnika CSB-a Doboj i pripadnika paravojnih jedinica.
Stojanović je kazao da niko od svjedoka nije rekao da je policija izvodila ljude iz logora te da izjave svjedoka, koji su ispričali različite verzije ovog događaja, ne dovode Bjeloševića i policiju u odgovornost, a da jedinica “Predini vukovi”, koja je obezbjeđivala logor, nije bila u nadležnosti Centra.
Odbrana se pozvala na dokument od 15. juna 1992. kojim “Krizni štab Doboj naređuje svim grupama i pojedincima da se stave pod komandu Stanice javne bezbjednosti, koja je jedina ovlaštena da rukovodi bezbjednosnim pitanjima”.
“Sva logistika tim jedinicama ide preko načelnika stanice. Gdje je tu Andrija Bjelošević?”, kazao je Stojanović, a zatim se osvrnuo na platne liste paravojnih formacija “Jorgina grupa”, “Karagina grupa” i “Crvene beretke”.
Advokat je naveo da se u dokumentu spominje da su pripadnici ovih formacija bili na spisku CSB-a, ali s pečatom i potpisom ljudi iz SJB-a.
Odbrana tvrdi da Bjelošević nije odgovoran ni za napad na selo Grapska i da je u akciji učestvovala JNA, pozivajući se na izjave svjedoka koji su rekli da nisu vidjeli policiju tokom napada na selo. Kazao je da je svjedok Nedim Krđalić vidio policajce tek kad su bošnjački civili zarobljeni i odvedeni u školu u Kostajnici, ali da ne zna šta su tamo radili.
“Nema dokaza ni osnova sumnje da je policija imala bilo kakvo učešće u Gapskoj. Nema bilo kakvih dokaza da je Andrija Bjelošević participirao u akciji”, rekao je advokat navodeći da 10. maja, kad je napadnuta Grapska, CSB nije funkcionisao.
Bjelošević je s Borislavom Paravcem i Milanom Savićem optužen za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja i Teslića. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba u Doboju, Bjelošević načelnik dobojskog Centra službi bezbjednosti, a Savić njegov zamjenik.
Odbrana će iznošenje završne riječi nastaviti 4. juna.
