Borislav Paravac. Foto: BIRN BiH
Tužilaštvo je u završnoj riječi ocijenilo da je dokazalo da su optuženi učestvovali u širokom i sistematskom napadu na civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u periodu od maja 1992. do kraja 1993. godine, zajedno s vojnim, policijskim i paravojnim formacijama tadašnje Srpske autonomne oblasti Sjeverna Bosna u Doboju.
“Širokom i sistematskom napadu prethodile su odluke Srpske demokratske stranke (SDS)”, rekao je tužilac Edin Muratbegović.
Ukazao je na ulogu Kriznog štaba u Doboju, koji je, prema njemu, uvodio diskriminatorske mjere, određivao mjesta zatočavanja i pripremao napade. Tužilac je kazao da je na čelu Kriznog štaba bio Paravac, a u njegovom sastavu su bili Bjelošević, u svojstvu načelnika Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, te Milan Ninković, protiv koga je postupak razdvojen zbog bolesti, i vojni komandant Milovan Stanković.
“Krizni štab učestvuje u planu da se trajno ukloni bošnjačko i hrvatsko stanovništvo”, rekao je.
Muratbegović je ukazao i na dokaze o donošenju javnih, ali i tajnih odluka Kriznog štaba, kao i održavanju tajnih sastanaka.
“U donošenju tajnih odluka nisu učestvovali svi, nego samo oni koji su doslovno slijedili politiku SDS-a”, rekao je tužilac, podsjetivši na iskaze svjedoka da je Ninković kao lider stranke bio najveći autoritet.
Ocijenio je da je dokazano da su Paravac i Bjelošević, kao i Ninković i Stanković, bili dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio progon Bošnjaka i Hrvata.
Tužilac se osvrnuo na tačke optužnice koje se odnose na brojna ubistva i nezakonita zatvaranja, kao i uništavanje imovine i vjerskih objekata. Govorio je i o aktivnostima određenih grupa i lica, među kojima su neki koji su već osuđeni za ratne zločine.
Prema riječima Muratbegovića, dokazano je da je Savić bio de facto zamjenik načelnika CSB-a. Jedan od svjedoka, kako je podsjetio, naveo je da je kod Savića vidio spisak sa imenima uglednih Bošnjaka i Hrvata koji su hapšeni.
Tužilac je naveo da su svjedoci potvrdili da je Savić odlazio i boravio u policiji u Tesliću te da je rukovodio policijskim dijelom jedinice “Miće”, koja je poslata iz Doboja pod izgovorom prisilne mobilizacije. Dodao je da je i Bjelošević bio u Tesliću prije dolaska “Mića” te da je bio svjestan da ova jedinica preduzima radnje opisane u optužnici.
Tužilac je odbacio kao pristrasne i neuvjerljive iskaze svjedoka Odbrane o haotičnom stanju u CSB-u u Doboju, kao i da Bjelošević nije obavljao dužnost načelnika od aprila do polovine juna.
Muratbegović smatra da od otežavajućih okolnosti kod optuženih u obzir treba uzeti upornost, bezobzirnost, brojnost žrtava i uništene imovine, dok olakšavajućih okolnosti nema.
Završna riječ Odbrane Paravca zakazana je za 14. maj.
