Subota, 7 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Logor “Sušica” u Vlasenici. Foto: BIRN BiH

Iz Fonda su saopćili kako su ove krivične prijave rezultat istraživanja ove organizacije o ratnim zločinima koji su počinjeni u zoni odgovornosti Prve birčanske brigade pod komandom Svetozara Andrića, a rezultati istraživanja predstavljeni su početkom ove godine.

Prema Fondu, Prva birčanska brigada, formirana u maju 1992. godine, učestvovala je u protjerivanju nesrpskog stanovništva iz općina Zvornik, Vlasenica i Kalesija, ubistvima civila prilikom zauzimanja teritorija te u paljenju i uništavanju sela.

U saopćenju se navodi da je Pajić bio komandant Četvrtog pješadijskog bataljona “Vlasenica” Prve birčanske brigade, u čijoj zoni odgovornosti je bila ova općina, a da su pripadnici tog bataljona s vodom specijalne policije krajem maja i tokom juna 1992. izvršili više napada na nesrpsko civilno stanovništvo. Tom prilikom, kako se navodi, ubijeno je najmanje 20 Bošnjaka, a žene, djeca i starci su protjerivani ili zatvarani u zatočeničke objekte.

“Krivičnom prijavom protiv Slobodana Pajića obuhvaćena je i njegova uloga u organizaciji stražarske službe i uslova zatočenja unutar logora ‘Sušica’”, stoji u saopćenju, gdje se navodi i da je “Sušica” osnovana po naređenju Andrića krajem maja 1992. godine i da je kroz ovaj logor prošlo između 2.000 i 2.500 uglavnom civila, dok ih je najmanje 160 ubijeno ili preminulo od posljedica premlaćivanja.

Analizirajući presude Haškog tribunala, Detektor je u bazi “Sudski utvrđene činjenice o ratu BiH” objavio, između ostalog, kako su zatočenici u “Sušici” podvrgavani svim vrstama maltretiranja, uključujući česta premlaćivanja i ubadanja nožem.

Fond navodi kako su pod komandom Bećarevića pripadnici Prvog pješadijskog bataljona “Osmaci” Prve birčanske brigade, izvršavajući Andrićeva naređenja od 26. maja 1992. godine, napali više mjesta u Kalesiji, uključujući Šeher i Like, odakle su protjerali žene i djecu, dok su muškarce zatvorili u nekoliko zatočeničkih objekata, gdje su ih stražari tukli, matretirali i držali u nehumanim uslovima.

“Do danas, nijedan visokorangirani oficir Prve birčanske pješadijske brigade niti Istočnobosanskog korpusa VRS-a nije odgovarao za opisane zločine. Protiv Svetozara Andrića, komandanta Prve birčanske pješadijske brigade, FHP je još 2018. godine podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine, ali se predmet i dalje nalazi u fazi istrage”, navode iz Fonda.

Također je navedeno da je uz krivične prijave Fond dostavio preko 30 dokaza, među kojima su izjave svjedoka i preživjelih, kao i vojni i policijski dokumenti koji su kao dokazni predmeti prihvaćeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i pred Sudom BiH.

Do trenutka objavljivanja ovog teksta, iz Javnog tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije nisu odgovorili na upit Detektora.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice počinje suđenje za zločine u Srebrenici
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planiran je početak suđenja Milanu Jevtiću, Rajku Čalmiću i Ostoji Perišiću, koji se terete za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice u julu 1995. godine.
Obilježavanje 32. godišnjice zločina nad hrvatskim zarobljenicima na Bikošima
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i služenjem svete mise na Bikošima u Travniku će u nedjelju, 8. juna biti obilježena 32. godišnjica zločina nad hrvatskim zarobljenicima, kada je ubijeno više od 30 osoba.
Ukinuta oslobađajuća presuda za zločin u Doboju