Selmo Cikotić. Foto: BIRN BiH
Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao komandant Operativne grupe Zapad Armije BiH.
Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u oktobru 1993. godine.
“Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je lično odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio”, navodi se u optužnici.
Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.
Tužilac Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na lični dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz avgusta 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.
Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno bezbjednosnih i tehničkih razloga.
Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prevazilaze njihova ovlaštenja i prekomjerno uticali na rad službe vojne bezbjednosti.
“Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa”, rekao je tužilac ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.
Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.
“Svakom komandantu ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava”, kazao je tužilac.
Optužnica tereti Cikotića i da je od septembra do decembra 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.
Odbrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018. a da je ova optužnica podignuta na istim osnovama.
Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. april.
