Rade Grujić: Izricanje presude krajem februara

Branilac Petko Pavlović je kazao da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije van svake razumne sumnje dokazalo da je optuženi počinio djelo za koje se tereti, kao ni njegovu namjeru niti činjenične navode iz optužnice.

Odbrana se osvrnula na iskaze određenih svjedoka Tužilaštva, materijalne dokaze, kao i nalaz i mišljenja vještaka.

Za iskaz oštećene A-3 rečeno je da je već na početku pokazala konfuznost koja je pratila i nastavak svjedočenja, te su mnoge činjenice koje je iznosila proizvod njenog nagađanja.

Petković je, između ostalog, naveo kako A-3 nije znala ime optuženog kad ga je opisivala kao ni prezime, te je navela da se  preziva “valjda Grujić“.

“Ovo nije činjenica za standard van svake razumne sumnje“, dodao je on.

Prema Odbrani, ova svjedokinja nije ispunjavala uslove poput nepristrasnosti, kompletnosti i pouzdanosti – što čini kredibilitet jednog svjedoka, te joj se ne može ukazati sudsko povjerenje.

Povjerenje se, kako je naveo Pavlović, ne može pokloniti ni drugoj svjedokinji Tužilaštva koja u tri ranije izjave nije spominjala optuženog, nego tek na glavnom pretresu, niti je mogla objasniti zašto to ranije nije uradila.

“Ovo je originalan primjer kako svjedok manipuliše činjenicama“, kazao je on.

Petković je posebno prigovorio prikazivanju fotografija i identifikaciji u sudnici, uz napomenu da to ne ispunjava zakonske uslove, dok je za materijalne dokaze Tužilaštva naveo da se može zaključiti kako se radi većinom o političkim odlukama u kojim se optuženi ne spominje.

Svojim dokazima, smatra Pavlović, Odbrana je osporila činjenične navode iz optužnice.

On je pojasnio da su svjedoci Miloš Jasikovac, Cvjetko Jokić i Milan Sljepčević kazali da je Grujić napustio Snagovo zbog maltretiranja i prijetnji “Bijelih orlova“. Također su neki naveli da nisu čuli da je učestvovao u napadu na Liplje, niti koga maltretirao i silovao.

“Odbrana predlaže da Sud donese oslobađajuću presudu i rješenje da mu se ukine mjera pritvora“, kazao je Pavlović.

Grujić je optužen da je, u svojstvu pripadnika čete Snagovo Teritorijalne odbrane Zvornik, silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Liplju, gdje se nalazio zatočen veliki broj civila bošnjačke nacionalnosti. Na teret mu je stavljeno da je počinio zločin u periodu od aprila do kraja jula 1992., u vrijeme širokog i sistematičnog napada.

Sudu se obratio i sam optuženi i naveo da nije kriv.

“Ja sam Grujić, a ne ‘valjda Grujić’, kako kaže A-3“, kazao je on.

Dodao je i da je u maju 1992. bio napustio Snagovo zbog maltretiranja, a vratio se između 5. i 10. juna, gdje je ostao do decembra 1992., kada je selo popaljeno a neki mještani ubijeni. Nakon toga se, kako je objasnio, više nije vraćao i otišao je dalje u Njemačku, odakle se vratio 1996. godine.

Suđenje Grujiću je počelo u aprilu 2023. godine.