Srijeda, 25 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Ljiljana i Radovan Karadžić. Foto: EPA/MILOS VUKADINOVIC

Karadžićeva supruga Ljiljana podnijela je zahtjev Okružnom sudu u Columbiji smatrajući da je kašnjenje Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) u trajanju od 42 mjeseca da odluče o njenom zahtjevu za brisanje s liste sakcija – nerazumno.

Kako se navodi u podnesku njenog advokata Petera Robinsona, ne može se izbjeći odgovornost za ovo kašnjenje.

“Sud bi trebao donijeti deklaratornu presudu kojom bi se kašnjenje utvrdilo kao nerazumno. Odluka OFAC-a o meritumu bila je proizvoljna i hirovita. Samo Ljiljanino prisustvo na dva događaja 2016. i 2018. godine na kojima je njen suprug odlikovan i pohvaljen nije aktivno opstruiralo niti ima značajan potencijal da opstruira Dejtonski sporazum ili njegove instrumente za implementaciju”, navodi se u dokumentu koji je Robinson objavio na svom X nalogu.

Robinson je za Detektor kazao da se zahtjevom za donošenje presude po skraćenom postupku traži od sutkinje Tanye Chutkan da presudi da je period od 42 mjeseca, koliko je OFAC-u bilo potrebno da odluči o zahtjevu Karadžićeve supruge za brisanje s liste sankcija, bio nerazumno dugačak.

Advokat Robinson smatra da bi ovakvo postupanje suda bila razumna mjera za kašnjenje, ali i smjernica za zaštitu prava pojedinaca u budućim odlukama o brisanju.

“Ako bude uspješna, Ljiljana će uspostaviti presedan da drugi ljudi koji su pod američkim sankcijama ne moraju tako dugo ostati na listi bez odluke. Ovakvo odlaganje je nepotrebno i predstavlja nepravdu prema ljudima, ne samo u bivšoj Jugoslaviji već i širom svijeta”, smatra Robinson.

Prema njegovim očekivanjima, odluka neće biti donesena do kraja godine.

Kako se navodi u dokumentu koji je Robinson objavio, OFAC slobodno sankcioniše pojedince, ne pružajući im priliku da budu uklonjeni iz ovih sankcija u razumnom vremenskom periodu, te da odbija da ukine sankcije dugo nakon što okolnosti prestanu da važe.

Ljiljana Karadžić je u aprilu 2020. godine zatražila od OFAC-a da ukine sankcije, tvrdeći da okolnosti za njeno sankcionisanje više ne važe jer je njen muž osuđen.

U maju 2023. se žalila jer nije bilo odluke ni nakon više od tri godine.

U oktobru 2023. OFAC je donio odluku kojom odbija njen zahtjev. Utvrđeno je da su sankcije bile opravdane kao rezultat pomaganja njenom suprugu da izbjegne hapšenje početkom 2000-ih. Navodi se i da su sankcije bile neophodne 2023. jer bila je prisutna na dva događaja 2016. i 2018. godine na kojima je njen suprug odlikovan i pohvaljen, gdje je doveden u pitanje legitimitet Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Robinson je 2022. godine objavio odluku Okružnog suda u Columbiji kojom je odbijen zahtjev Luke Karadžića za ukidanje sankcija zbog pružanja podrške bratu Radovanu Karadžiću.

I Luka je, kao i Ljiljana Karadžić, sankcionisan od američkih vlasti 2003. godine, a iako je naveo da razlozi zbog kojih je sankcionisan više nisu primjenjivi, sud je odbio ukidanje sankcija.

“Sudija se oslanjao na veliku slobodu koju američki zakon daje OFAC-u kada su u pitanju sankcije. Nadam se da će se sudovi konačno zasititi kašnjenja OFAC-a i njegovog odbijanja da ukine sankcije kada se okolnosti promijene i one više ne budu opravdane”, zaključuje Robinson za Detektor.

Radovana Karadžića je u martu 2019. godine Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudio na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, terorisanja stanovništva Sarajeva tokom opsade grada i držanja pripadnika mirovnih snaga UN-a kao taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Uoči 11. jula premijera međunarodne predstave “Cvjetovi Srebrenice”
Glumci iz Bosne i Hercegovine, Ruande, Ukrajine i Irske rade na predstavi u čijem središtu je sjećanje na Srebrenicu, a čiji je cilj, kako najavljuju, pitati šta svijet može naučiti 30 godina kasnije i kakve su posljedice ako se priče ne dijele.
U Srebrenici predstavljen izvještaj o stradanju Roma tokom rata u BiH
Izvještaj o stradanju Roma u ratu, kao i izložba o priznavanju i uključivanju romske zajednice i žrtava proteklog rata u procese tranzicijske pravde predstavljeni su danas u Memorijalnom centru Srebrenica.
Republika Srpska osniva pomoćni sastav policije
Potrebno zaštititi branioce ljudskih prava u Bosni i Hercegovini