Petak, 22 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Radislav Krstić u sudnici u oktobru 2000. godine. Foto: EPA PHOTO/REUTERS/POOL/Fred Ernst

U zahtjevu koji su uložili njegovi advokati Tomislav Višnjić i Vladimir Petrović navodi se, između ostalog, da je Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, već odslužio dvije trećine kazne, kao i da prihvata i uvažava težinu zločina za koje je osuđen, zbog kojih je izrazio izvinjenje žrtvama.

Krstić, prema zahtjevu, namjerava da podnese sveobuhvatnu izjavu prihvatanja odgovornosti i kajanja nakon što su prikupljene informacije “od svih drugih izvora u skladu sa Uputom o praksi”.

“Predsjednica je utvrdila da je Krstić održao veze sa svojom porodicom i imao bi stambeno i finansijsko zbrinjavanje ako bi bio pušten, te bi bio obavezan na održavanje izuzetno niskog profila u Srbiji, i da je to zaslužilo pozitivnu težinu kod razmatranja njegove rehabilitacije”, navodi se, uz napomenu da se ti planovi nisu promijenili.

Odbrana je u zahtjevu, između ostalog, ukazala da je Krstiću skoro 76 godina, da je lošijeg zdravlja, te je zatražila procjenu njegovog mentalnog stanja – ponašanja i rehabilitacije, kako bi predsjednica Mehanizma razumjela njegovu potrebu za prijevremeno puštanje na slobodu.

Advokati su također podsjetili da je Krstić 2010. godine, služeći kaznu u Velikoj Britaniji, bio napadnut, a ostatak kazne je služio u zatvoru u Poljskoj.

“Krstić tvrdi da povrede i trauma koje je pretrpio prilikom napada dok je bio u zatvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu, trebaju biti uzeti u obzir prilikom razmatranja njegovog prijevremenog puštanje na slobodu u ovoj fazi. Ovo je bila daleko veća kazna od one koja je bila predviđena kada je izreklo Žalbeno vijeće”, navodi se u zahtjevu.

Tužilaštvo se u svom podnesku Mehanizmu usprotivilo puštanju na prijevremenu slobodu, navodeći da Krstić ponovo podnosi zahtjev bez daljeg obrazloženja. Dodaju, između ostalog, da je zahtjev “lišen argumenata i podnesen bez ikakve dokazne potpore”.

Navelo je Tužilaštvo za njegovu izjavu o prihvatanju odgovornosti i pokajanja da je on već zaprimio informacije od drugih izvora i izjasnio se prilikom razmatranja prošlog zahtjeva, te da je sada imao više od godinu dana “da se bavi kritičkom refleksijom”.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.

Detektor je ranije pisao kako je Krstiću u više navrata odbijen zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu.

On se od jeseni prošle godine nalazi u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda u Haagu, nakon što je prebačen iz zatvora u Poljskoj.

Najčitanije
Saznajte više
Narodna skupština RS-a sutra odlučuje o referendumu zbog oduzimanja mandata Miloradu Dodiku
Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) za sutra je zakazao sjednicu entitetskog parlamenta, na kojoj će po hitnom postupku biti razmatran Zakon o referendumu, kao i raspisivanje referenduma povodom presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije kojima je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.
Sud BiH odbio odrediti mjere zabrane novinarki Nataši Miljanović Zubac
Državni sud odredio je mjere zabrane Sanji Kriještorac i Andrei Mujkić, službenicama Granične policije Bosne i Hercegovine koje se sumnjiče za krivično djelo odavanje tajnih podataka, te odbio prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje mjera novinarki Nataši Miljanović Zubac.