This post is also available in:
Selmo Cikotić. Foto: BIRN BiH
Mlaćo, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, i Cikotić, u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije BiH, optuženi su za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima.
Prema optužnici, Mlaćo je 1993. godine naredio ubistva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje je nazvao “ekstremni dio”. Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli.
Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su bili likvidirani.
Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubistva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubistava.
Optužnica protiv Mlaće i Cikotića podignuta je u decembru prošle godine, a njom je tada bio obuhvaćen i Tahir Granić, ali Sud je odbio optužbe u odnosu na njega.
Nedavno je Cikotić, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja.
*Ovaj tekst je ispravljen u dijelu koji se odnosi na prezime Granića.
