Đokić i ostali: Iznesene žalbe na presudu za zločine u Janji

Tužilaštvo je uložilo žalbu na odluku o visini krivičnopravne sankcije u osuđujućem dijelu, kao i na pogrešno tumačenje činjeničnog stanja u oslobađajućem dijelu presude, te je tužilac Edin Muratbegović kazao da ostaju pri pisanoj žalbi za koju smatra da je zasnovana na zakonskim osnovama.

Presudom iz juna ove godine, Milan Đokić i Branislav Trišić osuđeni su na po tri, a Zoran Tanasić, Žarko Milanović i Mladen Krajišnik na po dvije godine zatvora, dok su Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković oslobođeni svih optužbi. Vijeće je presudom petoricu bivših pripadnika policije proglasilo krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva zbog mučenja bošnjačkih civila, prekvalifikujući djelo iz optužnice za zločin protiv čovječnosti počinjen u okviru širokog i sistematičnog napada.

Odbrane su uložile žalbe na osuđujući dio presude, navodeći da je došlo do bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i krivičnog zakona, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a žalili su se i na odluku o krivičnopravnoj sankciji. Također, zatražili su ukidanje prvostepene presude i oslobađanje njihovih klijenata.

Đokićev branilac Miodrag Stojanović naveo je da u presudi ni kod jednog oštećenog u pogledu mučenja nisu utvrđene trajne ili teške posljedice, niti nivo povreda, kao i da je samo na osnovu jednog iskaza izveden zaključak.

On je dodao i da su Odbrane bile uskraćene da se brane od onog za šta su njihovi klijenti osuđeni, jer je Tužilaštvo istrajavalo na optužbi za zločin protiv čovječnosti, dok je Vijeće u presudi utvrdilo da su počinili zločin protiv civilnog stanovništva. Zbog toga smatra da su povrijeđene odredbe krivičnog zakona na štetu optuženog.

Stojanović je naveo da je bilo velikih razlika u iskazima o tome kada su se sporni događaji desili i da li je Đokić tada bio komandir policijske stanice u Janji, kao i da se u presudi ne navodi na osnovu čega je zaključeno da je on znao da će biti počinjena krivična djela.

Veselin Londrović, branilac Trišića, smatra da je Sud povrijedio pravo na odbranu optuženog, kao i da su počinjene povrede krivičnog postupka time što glavni pretres nije počeo iznova, iako je odgođen duže od 30 dana, sa izmjenom sastava sudećeg Vijeća.

Naveo je i da su iskazi oštećenih bili kontradiktorni, te da radnje i postupci njegovog branjenika ne dostižu nivo mučenja. Uz to, zatražio je da Trišić bude oslobođen.

Slobodan Cvijetić, branilac Tanasića, kazao je da smatra kako je “prvostepena presuda pokušaj spasavanja neuspješnog tužilačkog slučaja”.

“Ja ni sad nisam siguran od čega se branimo – od optužnice ili presude”, dodao je Cvijetić.

Ustvrdio je i da u Bijeljini nije bilo zvanično označenog oružanog sukoba, zbog čega smatra da se djela iz optužnice ne mogu dovesti u vezu s oružanim sukobom.

Optuženi Trišić je dodao da je zbog presude imao zdravstvene teškoće i u spis uložio medicinsku dokumentaciju.

Branilac Radivoje Lazarević u obrazlaganju žalbe naveo je da se presuda njegovom klijentu Milanoviću zasniva na iskazu jednog oštećenog u kojem su ukazivali na bitne razlike u svjedočenju, zbog čega smatra da Prvostepeno vijeće nije u potpunosti utvrdilo činjenično stanje.

Nina Kisić, braniteljica Krajišnika, dodala je da smatra da je optužba prekoračena i da je prvostepena presuda unikatna jer ne definira ko su strane u oružanom sukobu, niti kojoj strani pripadaju oštećeni.

“Presuda je unikatna, prva i jedina u kojoj je na ovaj način definiran oružani sukob. Prva u BiH, regiji i na Tribunalu”, dodala je Kisić.

Ukazala je na protivrječnost dokaza i iskaza svjedoka, kao i na bitne povrede postupka, jer je njen klijent prepoznavan u sudnici.

Odbrane oslobođenih Mršića, Čobića i Markovića, koji nisu prisustvovali ročištu, kazale su da smatraju da je Prvostepeno vijeće tačno, pravilno i potpuno utvrdilo činjenice i da su zbog toga oslobođeni njihovi branjenici.

Tužilac Muratbegović je potom kazao da se Odbrane bave trivijalnim, paušalnim i nebitnim navodima, izvodeći dijelove koji njima odgovaraju, te da to nije ništa novo u odnosu na završne riječi i pisane žalbe.

Sve Odbrane zatražile su da žalba Tužilaštva bude odbijena kao neosnovana.

Apelaciono vijeće će odluku o žalbama donijeti odluku u zakonski predviđenom roku.