Zatražen pritvor za Debevca i Mehmedagića, Odbrane predlažu mjere zabrane

Debevec. Foto: BIRN BiH

Na ročištu održanom nakon upućivanja prijedloga za određivanje pritvora, državna tužiteljica Bojana Jolović je kazala da je iz 2020. godine uništen određen broj spisa i naloga Suda BiH za koje je postojalo sudsko ovlaštenje za operativno-tehničke mjere. Od Suda je, kako je rekla, tražila informaciju jesu li postojali nalozi, te dobila odgovor da ne raspolažu tim informacijama. Kako je navela, nedostaju tri spisa u Sudu.

Izjavila je da su u periodima od 19. augusta do 14. septembra i od 24. augusta do 14. septembra pod nadzorom bila dva službena broja Suda i da se iz sadržaja naloga vide nelogičnosti i umišljaj.

Kako je rekla, u sadržaju naloga se navodi da je NN sudija sjedio u kafani i tražio mito, što je čuo izvor. Potom, kako je navela Jolović, NN sudija je dao službeni broj telefona i rekao da ga zovu na taj broj. Prema njoj, nelogično je da prema Sudu ide drugi zahtjev da se nalog proširi i na drugi službeni broj.

Iz dokaza se vidi, kako je kazala, da je Mehmedagić kontaktirao Debevca i rekao mu da dolazi zahtjev i da “završi odmah“. Jolović je navela da se 12. augusta iste godne pod nadzor stavljaju dva istražioca Tužilaštva BiH koji rade na predmetima u kojima osumnjičeni imaju interes i u kojima se spominju. Dodala je da je Debevec imao korist i potpuni nadzor nad određenim krivičnim predmetima.

Navela je da je nekoliko puta postojao uticaj na svjedoka koji je zaposlenik OSA-e, jer ga je, kako je kazala Jolović, Mehmedagić zvao i pitao zbog čega ide u Tužilaštvo. Prema njenim riječima, tada je odlučila da osumnjičene uhapsi jer nije mogla nastaviti istragu, a to govori o osnovanoj sumnji i da su osumnjičeni komunicirali.

Debevec i Mehmedagić su, kao i advokatica Vasvija Vidović koja je puštena na slobodu, uhapšeni u ponedjeljak, 18. decembra. Dan kasnije, glavni državni tužilac Milanko Kajganić je kazao da je Vidović pokušala iznijeti iz zgrade Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) telefon osumnjičenog.

Prilikom hapšenja, Debevec nije dozvolio da se izvrši njegov pretres, te je potom Jolović tražila od Suda naredbu za pretres, rečeno je na ročištu za pritvor. Kada je doveden u prostorije SIPA-e, njemu je dozvoljeno da nasamo bude s advokaticom Vasvijom Vidović. Tada je, kako je navela Jolović, Debevec ubacio u njenu torbu telefon, dok su druga dva stajala na stolu. Jolović je kazala da to govori o spremnosti da se prikriju dokazi.

Rekla je da je od hapšenja do danas saslušala određeni broj zaposlenika Suda za koje je navela da su “vidno uplašeni“ i da ne postoji nijedna blaža mjera koja će omogućiti provođenje istrage.

Advokatica Tatjana Savić, koja brani Debevca, osporavala je osnovanu sumnju jer ona ne proizilazi iz elemenata krivičnog djela. Tužiteljica je navodila da su postupali po prethodnom dogovoru, ali se iz obrazloženja to ne vidi, kazala je advokatica.

“Nesporno je da je Debevec imao ovlaštenja da izdaje naloge za presretnute radnje. Prema onome što Tužilaštvo tvrdi, proizilazi da su svi uslovi ispunjeni. Navedeno je da je jedan sudija kompromitovan, da je tražio mito. Ne zna se o kojem sudiji se radi, nalog se odnosi na službene telefone“, kaže Savić.

Govoreći o tvrdnji da je Debevec prikrio navedene naloge, kazala je da je Tužilaštvo dužno dostaviti dokaze da su ti nalozi uništeni ili prikriveni i da je to učinio Debevec. Njemu je, kako je pojasnila na ročištu, u interesu da se ti nalozi pronađu.

Savić smatra da se svrha vođenja postupka može ostvariti zabranom kontaktiranja s određenim osobama.

Sudu se obratio i Debevec kazavši da u cijelosti negira navode Tužilaštva, posebno koji se odnose na postojanje prethodnog dogovora njega i Mehmedagića. Negirao je da poznaje svjedoka o kojem je Tužilaštvo govorilo.

“Prošlo je tri godine, ne sjećam se. To sam vjerovatno odobrio jer je bila procjena bezbjednosti BiH. Ja nisam više predsjednik Suda, pretresen mi je stan, službene prostorije, saslušavani svjedoci, oduzeti kompjuteri. Na koji način ja mogu uticati na svjedoka kad mi je zabranjen ulaz u Sud“, naveo je Debevec.

Na upit sudije Branka Perića kako su nestali spisi, Debevec je kazao da je to pitanje za suđenje i da ne može iznositi objašnjenje. Dodao je da ne provjerava navode OSA-e i ne dobija izvještaje, te nije bio ni dužan čuvati sve naloge koje izda.

Nermin Mulalić, koji brani Mehmedagića, smatra da tužiteljica nije ponudila konkretne dokaze da je postojao dogovor između osumnjičenih, kao i da je njegov branjenik postupao suprotno zakonima i propisima. Ono što trenutno postoji od dokaza, kako je Mulalić rekao na ročištu, ne predstavlja dovoljan stepen osnovane sumnje.

“Nema dokaza da je on zloupotrijebio službena ovlaštenja. Nije jasno na koji način je Mehmedagić počinio krivično djelo. Ne postoji mogućnost da može uticati na bilo kojeg svjedoka koji je uposlenik OSA-e“, kazao je Mulalić, koji je također bio stava da se mjerama zabrane može postići cilj i da se integritet postupka ne može dovesti u pitanje.

Prije početka ročišta, Odbrane su zatražile isključenje javnosti zbog dokumenata koji imaju oznaku tajnosti, čemu se Jolović usprotivila.

Tokom ročišta Debevec je pokušavao govoriti za vrijeme izlaganja tužiteljice, zbog čega je sudija Perić reagovao. Kazao je da on treba poštovati Sud jer je to “bio i njegov Sud”. Nakon ponavljanja, sudija mu je zaprijetio da će ga udaljiti iz sudnice.

Perićevo izuzeće jutros je tražila Odbrana Debevca, rečeno je na ročištu, ali o tome danas nije raspravljano. Perić je naveo da o tome nije mogao niko odlučiti jer nije bilo predsjednika da zakaže sjednicu, te da će o tome sutra raspravljati tokom sjednice VSTV-a.

Sud će odluku donijeti naknadno.