Netransparentni disciplinski postupci protiv policajaca uzrok nepovjerenja javnosti

Istraživanje koje su proveli novinari BIRN-a BiH, predstavljeno na konferenciji “Zakon i (ne)red”, fokusirano je na disciplinske postupke u 18 policijskih agencija u zemlji, a brojni zahtjevi novinara za pristup informacijama odbijeni su zbog različitih razloga, kao što su zaštita ličnih podataka, pravni interes ili pravo trećeg lica. Ovakav odnos policijskih agencija pokazao je veliku dozu netransparentnosti, a upravo su to kroz rezultate istraživanja i diskusiju zaključili učesnici događaja.

“Mi smo željeli ukazati na probleme u vođenju disciplinskih postupaka, svjesni pritom onih problema s kojima se i policijski službenici susreću”, kazala je Nermina Kuloglija – Zolj, jedna od autorica istraživanja.

Novinar Jasmin Begić je podsjetio na neke od najznačajnijih primjera iz istraživanja, kao što su trojica policajaca iz Unsko-sanskog kantona koji su otpušteni iz službe tek nakon počinjenih deset disciplinskih prekršaja ili činjenica da su policajci disciplinski kažnjeni za nasilje u porodici ostajali u službi. Kuloglija-Zolj i Begić su ukazali da se policijske agencije mogu odlučiti na suspenziju policijskih službenika protiv kojih je u toku krivični postupak, ali da to često ne urade

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić prisutnima je pojasnio kako ova organizacija godinama istražuje disciplinske postupke u pravosuđu, gdje su primijećeni brojni sistemski nedostaci, među kojima su netransparentnost i politički uticaji, zbog čega je bilo potrebno i provjeriti stanje u policijskim agencijama.

“Nalazi su maltene identični. Imamo situaciju da, zbog političkih razloga, stotine i stotine disciplinskih prekršaja odlazi u zastaru, a osobe koje kontinuirano na teži način vrše povrede rada, i dalje se nalaze u policijskim agencijama”, dodao je Džidić.

Pojasnio je kako su novinari tokom istraživanja naišli na zid šutnje i zatvorenosti unutar disciplinskih postupaka, te da je ključno da se ovakav postupak u narednih godinu dana reformiše, kako bi mogle biti napravljene detaljnije analize i kako bi se stanje moglo popraviti, posebno uz svijest da postoji i nejednakost policijskih službenika u različitim entitetima u pogledu provedbe disciplinskih postupaka.

Michael J. Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, u svom obraćanju kazao je kako je ovo zaista jedan važan projekt, koji je ambasada kojom rukovodi podržala, te da napor uložen u istraživanje i strast mladih ljudi da se bore protiv korupcije otvaraju dijalog za poboljšanje stanja u ustanovama za provedbu zakona.

On je poručio i kako je policija temelj vladavine prava i kako loše ponašanje policijskih službenika nije samo problem u BiH ili na Zapadnom Balkanu, te da bez obzira u kojoj zemlji bile počinjene nepravilnosti, one moraju biti riješene kroz provedbu zakona, posebno u smislu oslobađanja pravosuđa i policije od političkih pritisaka.

“Princip nekažnjivosti i sama nekažnjivost jeste oblik korupcije i doprinosi percepciji nedodirljivosti onih koji su na vlasti”, dodao je Muphy, poručivši kako vlasti u BiH moraju intenzivirati svoja nastojanja u borbi protiv korupcije.

Posebna zanimljivost ovog projekta bili su i zaključci mladih u vezi s nepovjerenjem u policijske agencije, koje je predstavila aktivistica Hana Sokolović, a to su nedostatak javne informiranosti o tome kako i gdje prijaviti loše postupanje službenika, korupcija, neetično postupanje i nedostatak transparentnosti u disciplinskim postupcima.

“Nedostatak povjerenja u institucije jedan je od ključnih razloga zašto se mladi odlučuju otići u neke sigurnije zemlje”, poručila je Sokolović.

Džafer Hrvat iz MUP-a Kantona Sarajevo kazao je tokom panel-diskusije kako se policijska agencija koju predstavlja trudi da unaprijedi disciplinske postupke, te da su ranije radili na organizacijskim promjenama unutrašnje kontrole, ali da nemaju problem razgovarati kako ove postupke adekvatnije rješavati zajedno s javnošću.

“Omogućili smo da se građanin žali u bilo kojoj upravi, da se žale unutrašnjoj kontroli. Dežurni inspektori iz unutrašnje kontrole su u civilu, ne u uniformi, da ne bi obeshrabrili građane”, jedna je od poruka Hrvata, koji smatra da i uz ta poboljšanja postoji veliki prostor za napredak.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić dodao je kako je razgovor o temama koje predstavljaju stubove vladavine prava jako važan i kako postoje brojni zakonski problemi, ali i sama rješenja u policijskim agencijama u pogledu disciplinskih postupaka.

“Iluzorna su sva objašnjenja koja dobijamo iz policijskih agencija o zaštiti disciplinskih postupaka. Transparentnost nema alternativu”, zaključio je Budimlić.

Semir Šut iz parlamentarnog Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim agencijama BiH kazao je kako su disciplinski postupci po svojoj prirodi hitni i da oni nisu smetnja provođenju krivičnog postupka. I on je dodao kako je transparentnost jedan od glavnih ciljeva ka kojima se policijske agencije trebaju kretati, kako bi se percepcija javnosti poboljšala.

Sa stavovima ostalih sagovornika složio se i Jerko Livaja iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je pojasnio kako trenutna zakonska i organizaciona rješenja omogućavaju jako efikasan rad u disciplinskim postupcima, ali kako svakako postoji prostor za poboljšanja.

Više detalja o samom istraživanju, koje govori o tome kako interne kazne ne sprečavaju policijsko nasilje i nedolično ponašanje, možete pronaći na portalu Detektor.ba, čiji novinari su i kroz emisiju TV Justice prikazali konkretne primjere iz cijele BiH.