Laboratorija za djevojke. Foto: BIRN BiH
Marina Riđić, pomoćnica predstavnika UNFPA u BiH, u razgovoru za Detektor podsjetila je kako je “Laboratorija za djevojke” nastala tokom pandemije koronavirusa, kako bi se došlo do što većeg broja mladih djevojaka u formativnoj dobi koje su često izložene raznim oblicima medijskog sadržaja, a nisu kroz obrazovni sistem uspjele da budu dovoljno edukovane kako bi odvojile lažne od provjerenih vijesti.
“Pokušali smo da ih uključimo kroz jednu online platformu gdje su zapravo one kreirale svoj sadržaj koji bi bio dovoljno kvalitetan i razumljiv njihovim vršnjacima, da se osvijeste na temu rodno zasnovanog nasilja, posebno u digitalnom dobu”, ispričala je Riđić, te dodala kako je cilj današnje laboratorije bio da okupi kreatore sadržaja, novinarke i novinare koji kroz razne perspektive osvjetljavaju temu rodno zasnovanog nasilja kako bi se polučile i razmijenile najbolje prakse u izvještavanju.
Prema njenom mišljenju, o temi rodno zasnovanog nasilja se već mnogo puta pričalo, od manjka institucionalne podrške, sistema bez pravih odgovora pa do nefinansiranja sigurnih kuća.
“Pokušavamo da shvatimo šta je to što nova generacija živi, kakvu realnost živi, čak i online, i kako oni mogu da prepoznaju da su na neki način možda saučesnici u online nasilju”, navela je, kao i da svake godine tokom “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” pokušavaju “Laboratoriji za djevojke” dati novi kontekst.
Podsjetila je na prošlogodišnju konceptualnu izložbu, odnosno interaktivni performans “Zea Mays”, čiji je cilj bio skrenuti pažnju na nasilje nad ženama i djevojčicama u digitalnom prostoru, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” globalno je prepoznatljiva godišnja kampanja koja počinje 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i traje do 10. decembra, kada se obilježava Dan ljudskih prava. Cilj kampanje je podići svijest i potaknuti djelovanje za prevenciju i uklanjanje nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta.
Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja kršenje ljudskih prava i povredu tjelesne autonomije. U digitalnoj eri, sve može i koristi se kao oružje protiv žena, uključujući slike koje se koriste i zloupotrebljavaju u online prostoru.
Globalno, 85 posto žena navodi da su bile svjedokom nasilja u digitalnoj sferi, dok je skoro 40 posto njih i lično iskusilo tu vrstu nasilja, navode iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija. Također, prema njima, devet od deset žena navodi da online nasilje narušava njihovu dobrobit, a više od trećine je doživjelo probleme s mentalnim zdravljem zbog izloženosti online nasilju.
U 2021. godini, ova organizacija je pokrenula kampanju “bodyright”, koja je nova oznaka “autorskog prava” kojom se potvrđuje i zahtijeva zaštita od digitalnog nasilja. Centralni dio ove UNFPA kampanje koja se provodi online i putem društvenih mreža jeste “bodyright” simbol. Cilj je potaknuti tehnološke kompanije i kreatore politika da kršenje ljudskih prava i zaštitu tjelesne autonomije u online prostoru shvate jednako ozbiljno kao što shvataju povredu autorskih prava.
