Srijeda, 19 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Jure Kordić (desno) sa braniocem Nenadom Gvozdićem. Foto: BIRN BIH

Tužilaštvo u žalbi navodi da je Prvostepeno vijeće Suda BiH pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, da je došlo do povrede krivičnog postupka, te su se žalili i na visinu krivičnopravne sankcije za trojicu nepravomoćno osuđenih.

“Predlažemo da Apelaciono vijeće ukine presudu i naloži ponovno suđenje, ili da preinači presudu na način da donese osuđujuće presude za šestoricu optuženih, koji su prvostepenom presudom oslobođeni, a poveća kazne za trojicu osuđenih“, rekao je tužitelj Seid Marušić.

Državno tužilaštvo u žalbi se pozvalo na presudu Marku Radiću u kojoj je Vijeće utvrdilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat, što Vijeće, kako je rekao tužitelj,  u ovom predmetu nije potvrdilo.

“Prvostepeno vijeće je to zanemarilo, a tretira isti vremenski okvir i događaje“, rekao je Marušić.

Pravosnažnom presudom Suda BiH Radić je osuđen na 21 godinu zatvora, Dragan Šunjić na 16, Damir Brekalo na 20, a Mirko Vračević na 12 godina zatvora.

Tužitelj Marušić kazao je da je Vijeće odmjeravalo visinu kazne uzimajući u obzir olakšavajuće okolnosti koje se odnose na to da su optuženi porodični ljudi, roditelji, te ranije nisu osuđivani.

“Vijeće je izreklo kazne koje su ispod zakonskog minimuma, zanemarujući činjenicu da je veliki broj civila pretrpio teška psihička i fizička zlostavljanja“, naveo je Marušić.

Prvostepenom presudom iz februara ove godine Nedžad Tinjak je osuđen na 12 godina zatvora, Jure Kordić na tri godine, Draženu Lovriću je izrečena kazna od godinu, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Tinjak je proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor “Vojno”, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene. Kordić je osuđen za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u “Vojnom”, a Lovrić po jednoj tački za nezakonito hapšenje.

Tinjak i Kordić su oslobođeni dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru “Vojno” od 1993. do 1994. godine.

Odbrane Kordića, Lovrića i Tinjka žalile su se na osuđujući dio presude, navodeći da je Vijeće u prvostepenom postupku pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, te bitno prekršilo odredbe krivičnog postupka.

Branitelji su tražili da se žalba Tužilaštva odbije kao neosnovana, a prvostepena presuda preinači na način da se trojica osuđenih oslobode zbog nedostatka dokaza.

Odbrane šestorice ostalih tražile su da se žalba Tužilaštva odbaci kao neosnovana, a Apelaciono vijeće da potvrdi prvostepenu presudu u oslobađajućem dijelu.

Apelaciono vijeće će odluku po žalbama donijeti odluku u zakonski predviđenom roku.

Povezane vijesti
Saznajte više
Radić Pero i ostali: Aktivnosti Štaba TO-a i Marka Pavlovića
Na suđenju za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o vojnim strukturama u aprilu i maju 1992. navodeći da je formiran Štab Teritorijalne odbrane (TO), koji je u to vrijeme bio glavni na području grada.
Mlaćo i Cikotić: Spisak za odstrel
Na suđenju za zločine na području Bugojna, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako mu se Mića Strujić obratio za pomoć, jer se nalazi na listi za odstrel, te da je on zaključio da je to “Mlaćina lista”.
Milić i ostali: Negirali krivnju za genocid
Miljanović i ostali: Odbio naređenje da tijela baci u Drinu
Bužimkić i ostali: Potpisao mu nakon predaje zarobljenika