Fond pod sankcijama EU na fakultetu u Banjoj Luci dobrodošao za edukaciju mladih

Prema informacijama objavljenim na njihovim zvaničnim stranicama, godišnji događaj Fonda pod nazivom “Balkanski dijalog 2023” bit će održan krajem oktobra u Banjoj Luci, a organiziraju ga u saradnji s Fakultetom bezbjednosnih nauka u ovom gradu.

Na čelu Upravnog odbora ovog fonda nalazi se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, čije je ministarstvo tokom 2010. godine osnovalo ovu organizaciju. Zbog ovakvih povezanosti s vlastima Rusije i podrške koju pružaju ruskoj invaziji na Ukrajinu, organizacija je uvrštena na listu sankcioniranih. Detektor je ranije pisao kako je ovaj fond osnovan kao instrument za provođenje ciljeva Ruskog vijeća za međunarodne poslove (RIAC) i kako je sredinom septembra 2021. godine bio jedan od organizatora konferencije u Moskvi na kojoj su promovirani narativi kojima se u Republici Srpskoj negira genocid u Srebrenici ili umanjuju ratni zločini u BiH.

U opisu sankcija navedeno je kako ovo ministarstvo finansira Fond i da su njihovi projekti “važni elementi ruskog spoljnopolitičkog diskursa”, te da je Vlada Ukrajine 2015. godine zatvorila kancelariju Fonda u Kijevu, zbog antidržavne propagande.

“Fond za javnu diplomatiju Gorčakova odgovoran je za aktivnu podršku i korist od Vlade Ruske Federacije, koja je odgovorna za aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine”, dodaje se u opisu.

Unatoč ovim sankcijama, s ovog fakulteta najavili su i sastanak učesnika s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, koji se također nalazi pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije zbog antidejtonskih, antidržavnih i separatističkih aktivnosti.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kaže kako više nije iznenađenje da se “ljudi bliski Putinu i njegovom režimu” sastaju sa zvaničnicima bh. entiteta Republika Srpska.

“Zvaničnici iz RS-a se time ponose i to ne kriju. Znam da su svjesni da to nanosi štetu i njima i građanima ovog dijela BiH, ali čini mi se da za tim mnogo ne mare. Zaista često izgleda da zvaničnici iz RS-a više vode računa o interesu ruskog naroda nego srpskog naroda u BiH”, dodao je Konaković za Detektor, obrazlažući da ovakvi događaji ne pomažu našoj zemlji na putu ka EU.

Organizatori su najavili i dolazak – kao naučnog direktora konferencije – Nikite Bondareva, višeg naučnog saradnika na Institutu slavistike Ruske akademije nauka. Ovaj naučnik je 2015. godine deportovan iz Moldavije, nakon što je trebao prisustvovati srpsko-pridnjestrovljanskoj konferenciji, što su saopćile vlasti Pridnjestrovlja, samoproglašene republike u Moldaviji, čije je proglašenje nezavisnosti podržala Rusija.

Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić nije želio razgovarati sa novinarima Detektora o detaljima i učesnicima skupa, kazavši kako je sve informacije ranije dao novinarima.

“To što sam njemu [novinaru] rekao to je to. Hvala vam puno”, kazao je Ćeranić za Detektor prije nego je naprasno završio poziv.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Ćeranić je kazao kako će na događaj stići predsjednik Fonda Leonid Dračevski, bivši zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, zatim Jelena Guskova, rukovoditeljica Centra za izučavanje savremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku Ruske akademije nauka, i Jelena Ponomarjova, profesorica Fakulteta za međunarodne odnose ruskog Ministarstva vanjskih poslova, poznata po stavovima o potrebi jačanja ruskog utjecaja na Balkanu. Navedeno je da bi skupu trebao prisustvovati i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov.

Govoreći o eventualnoj provjeri učesnika skupa, Konaković je rekao kako njegovo ministarstvo nema nadležnost da vrši provjere civila i građana koji dolaze u BiH, nego samo provjere diplomatskog osoblja, koje onda vrši Obavještajno-sigurnosna agencija.

“Mi smo na tom planu, svojim aktivnostima, prevenirali štetu za cijelu državu, mislim da je svima jasno da se to dešava samo u jednom, manjem dijelu zemlje, a ponovit ću da štetu imaju, trpe i trpjet će još više političari, ali i građani u manjem bh. entitetu. Zaštitit ćemo BiH od te vrste narušavanja reputacije”, dodao je Konaković.

Uz ove goste, organizatori su najavili kako će na skupu biti raspravljano o geopolitičkoj situaciji u regiji, trgovini balkanskih zemalja, te o formiranju javnog mnijenja i političkoj kulturi na Balkanu, s posebnim akcentom na aktivaciju saradnje Rusije i zemalja Balkana u savremenim uvjetima. Dodatno, praktični dio programa je posvećen mladim ljudima u dobi od 20 do 35 godina koji su se prijavili na konkurs. Posebno je navedeno da mogu učestvovati ruski i strani državljani, i to mladi stručnjaci, aktivisti, predstavnici lokalne i područne samouprave i državnih struktura, te studenti, nastavnici i novinari.

U nedavnom istraživanju, Detektor je objavio detalje o ruskim diplomatama koje su evropske države protjerale nakon početka invazije na Ukrajinu, a koji su sada akreditovani u ruskoj misiji u BiH. Neki od njih su već učestvovali u javnim događajima na području BiH, a prema zvaničnim i nezvaničnim diplomatskim izvorima, objavama na društvenim mrežama i izvorima iz sigurnosnih agencija, zaključeno je da BiH postaje sigurno utočište za diplomate nepoželjne u drugim zemljama gdje je manje ruskog utjecaja.