Jovana Džaković tokom govora u Prijedoru. Foto: Detektor
Govorima na trgu u Prijedoru završeno je obilježavanje koje je počelo ranije tokom dana i kojima je prisustvovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je kazao da je dobijao zamjerke, ali i čitao komentare zašto se ovogodišnje obilježavanje stradanja srpskog naroda u akciji “Oluja” održava u Prijedoru.
“Došao sam ovdje kod vas u Prijedor da vam kažem da sam ponosan što sam s vama, jer znam da žive dobri i pošteni ljudi, a ne neki zločinci”, kazao je Vučić.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da su izabrali Prijedor za obilježavanje zato što je “ovo jedan narod, jedna država”, poručujući da je Prijedor grad stradalih i grad junak koji je bio prva stanica koloni.
“Ovdje smo da obilježimo stradanja, da kažemo da nećemo zaboraviti, da kažemo i onima koji kažu mogu da razumijem da su Srbi iz Krajine obilježavali, ali zašto Republika Srpska, pa majmune zato što je ovo jedan srpski narod koji je istjeran iz Krajine i zato što je ovo srpska država Republika Srpska”, uzvikivao je Dodik.
On je dodao da nije došao u Prijedor da omalovažava nikoga od onih koji su stradali te da ni prije deset dana kada su Bošnjaci obilježavali stradanja niko nije ništa rekao.
„Hrvatska je napravila jednu državu. Srpski narod je napravio dvije države – Republiku Srpsku i Srbiju i borićemo se jednako za to“, kazao je Dodik.
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik u Prijedoru. Foto: Detektor
Jovana Džaković iz Knina je izlašla 4. augusta 1995. godine u osmoj godini života. Prepričavajući sjećanja na obilježavaju u Prijedoru, kazala je da kolonu zaboraviti ne može zbog straha kojeg je kao djevojčica bez saznanja o ocu tada osjećala.
“Nije bilo dobro i bezazleno, jer od dobra niko ne bježi”, kazala je ona poručujući da s obzirom na sudbinu Republika Srpka Krajina, treba čuvati Srbiju i entitet još jače.
Operacija „Oluja“ trajala je od 4. do 7. augusta 1995. godine, kada su hrvatske snage preuzele kontrolu nad samoproglašenom Republikom Srpska Krajina (RSK). U Hrvatskoj se svake godine godišnjica „Oluje“ slavi kao ključna pobjeda, dok se u Srbiji obilježava godišnjica stradanja srpskog naroda.
Tokom napada i nakon operacije „Oluja“ prema podacima Hrvatskog helsinškog obora ubijeno je više od 600 osoba a oko 200.000 srpskih izbjeglica je u augustu 1995. napustilo teritoriju takozvane Srpske Krajine, od kojih su se samo neki vratili. Podaci o broju ubijenih variraju u odnosu na izvor i veći su prema podacima udruženja u Srbiji i Republici Srpskoj.
Generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču je pred Haškim tribunalom suđeno po optužbama da su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je rezultirao počinjenjem zločina protiv čovečnosti. Prvostepenom presudom su Gotovina i Markač osuđeni, dok je Čermak oslobođen optužbi, ali su u žalbenom postupku svi oslobođeni.
Pojedine preživjele žrtve zločina u Prijedoru i porodice ubijenih u tim zločinima protivile su se obilježavanju godišnjice „Oluje“ u ovom gradu zbog nepriznavanja zločina nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru i, kako su objasnili, politike koja ne prihvata odgovornost i ne dozvoljava izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru.
Tokom jednosatnog programa obilježavanja stradanja u “Oluji”, u publici su bile istaknute zastave Srbije i Republike Srpske, transpareti podrške žrtvama “Oluje”, ali i obilježja Ravnogoraca. Obilježavanju su i prisustvovali članovi organizacije “Narodni sindikat”, koji su tokom obraćanja Dodika i Vučića uzvikivali parole podrške a nakon završetka govora uzvikivali su “Bit će Prijedor srce Srbije”.
