Sarajlija zamolila da se odluka o njenoj odgovornosti objavi bez anonimizacije

U ponovljenom postupku koji se vodio pred izmijenjenim sastavom Prvostepene disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), čitanjem tužbe, saslušanjem svjedoka i izlaganjem završnih riječi okončan je disciplinski postupak protiv Sarajlije zbog povreda načela nepristrasnosti.

Izlažući završne riječi, Alena Kurspahić Nadarević, disciplinska tužiteljica, navela je da je Ured dokazao da je Sarajlija postupila po zahtjevu Aida Hadžismailovića i odobrila presignaciju deset KT (Konkretno krivično djelo i počinilac) predmeta, suprotno Pravilniku o TCMS-u (Sistem za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima).

“Nisu sporne ingerencije glavne kantonalne tužiteljice, već razlozi i način na koji je učinjena presignacija”, navela je Kurspahić Nadarević, te dodala da je zahtjevu tužitelja udovoljeno u aprilu, iako mu je preostalo još osam mjeseci rada do kraja godine.

Disciplinska tužba protiv Sarajlije, prema kojoj je, između ostalog, bila tužena za presigniranje predmeta tužiocu sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, ranije je bila odbijena u cijelosti. Odlukom Drugostepene disciplinske komisije, koja je djelimično uvažila žalbu UDT-a, ova odluka je ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak.

Kurspahić Nadarević je u završnim riječima kazala da bi rijetko koji tužilac pristao da se njegov predmet presignira, pogotovo jer se radi o predmetima sa izvjesnim ishodom. Jedini koji bi pristao je zamjenik glavne kantonalne tužiteljice Sead Kreštalica, koji je ovo naveo u svom svjedočenju.

“Suprotno tvrdnjama tužene da je ranije bilo takvih presignacija, upućujemo Komisiju da izvrši uvid u ranije presignacije usljed bolovanja, penzionisanja i slično”, navela je disicplinska tužiteljica i dodala da je presignacija ovih deset predmeta unikatna odluka u odnosu na dotadašnju praksu Tužilaštva.

Nermin Mulalić, punomoćnik Sarajlije, u završnim riječima je podsjetio na dio ranije odluke Prvostepene disciplinske komisije u kojoj se navodi da je za počinjenje prekršaja načela nepristrasnosti neophodan umišljaj.

On je naveo da UDT ni u žalbi nije dokazao umišljajno postupanje glavne kantonalne tužiteljice, te da nijedan dokaz ne može potvrditi da je postojao umišljaj.

“Primarni razlog za donošenje odluke o presignaciji predmeta je postizanje rezultata”, naveo je Mulalić, dodajući da ovaj postupak “nije forum da se utvdi da li je odluka uobičajena ili ne, već je li počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret”.

On je kazao da ne pristaje na to da je donesena odluka unikatna, navodeći da svi tužioci donose odluke koje se mogu smatrati unikatnim, što ne znači da rade prekršaj. Dodao je da se Sarajlija prilikom donošenja odluke o presignaciji rukovodila principom jednakog tretmana.

Prije iznošenja završnih riječi, saslušana je tužena Sarajlija, njeni zamjenici iz Kantonalnog tužilaštva i bivša stručna saradnica za poslove ureda glavne kantonalne tužiteljice.

Tokom svjedočenja, Sarajlija je navela da tužioci sa Privrednog odjela nikad nisu dužili samo privredni kriminal i korupciju, već i druge predmete.

“Uvijek su bili mehanizmi u domenu rada glavnog kantonalnog tužioca da se tužiocu pomogne”, navela je ona, dodajući da se time tužioci motiviraju da rade kompleksne predmete.

Ona je kazala da se predmeti presigniraju u slučajevima specijalizacije, formiranja i rasformiranja referate, te kada tužioci imaju problem s normom.

“Ja sam shvatala da glavni tužilac treba da pomogne da tužilac ima dobre rezultate jer se tako pomaže i šefovima odsjeka i tužilaštvu”, navela je Sarajlija koja je istakla da joj zahtjev za presignaciju deset predmeta od tužioca Hadžismailovića nije bio neuobičajen jer je kroz raniju praksu vidjela povećavanja norme.

Ona je na pitanje Disciplinske komisije kazala da je i ranije udovoljeno na ovakve zahtjeve i da im je bio cilj ostvarenje boljih rezultata.

Na pitanje disciplinske tužiteljice da li je uobičajeno da se u odlukama navodi da se presignira deset KT predmeta u kojima je izvjesno optuženje, Sarajlija je navela da ne postoji nijedna ista odluka, te da je u odluci kojom je odobrena presignacija “vjerovatno lapsus jer nisam mogla znati da će biti optuženje”.

Na zahtjev komisije da obrazloži zbog čega to naziva lapsusom, Sarajlija je navela da su predmeti bili u fazi prijave i da se ne zna da li će doći do optuženja, ali da praksa govori da se najčešće optuže ti predmeti.

Meliha Dugalija, zamjenica glavne kantonalne tužiteljice, kazala je da se presignacije iz Privrednog odjela u opći rade u slučaju predmeta iz dežure, navodeći da je rijetkost da tužioci iz Odjela za privredni kriminalitet rade predmete općeg kriminala.

Ona je navela da se pred kraj godine najviše usmjeri fokus na ostvarivanje norme tužilaca, ali se tokom čitave godine prati kroz izvještaje, navodeći da je prerano da se u aprilu zna kakve će rezultate tužilac ostvariti do kraja godine.

Dugalija je navela da je nakon reakcije tužiteljice Džinović, čija su dva predmeta presignirana i koja moli da se to preispita, saznala za presignaciju predmeta Aidu Hadžismailović, navodeći da sa njegovim zahtjevom nije bila upoznata i da se neki tužioci protive presignaciji.

Sa konstatacijom punomoćnika Mulalića da je u godišnjim izvještajima Tužilaštva pominjanja presignacija i da je udovoljavano svim tužiocima za presignaciju, Dugalija se nije složila, navodeći da se ne udovoljava svim zahtjevima.

Zamjenik Hrvoje Čabrajić je u svom svjedočenju naveo da se o odluci o presignaciji diskutovalo i formalno i neformalno, pojašnjavajući da su tužioci sa Privrednog odjela navodili da je odluka legitimna i da se po njegovom mišljenju presignacijom 10 KT predmeta nijednom tužiocu ne pričinjava šteta.

Zamjenik Sead Kreštalica je u svjedočenju naveo da nijedan zahtjev nije odbijen da se ne udovolji.

“Sve je udovoljavano da se radi kvalitetnije. Tužioci koji rade kompleksne predmete – njima se udovoljava”, kazao je Kreštalica.

On je kazao da su predmeti stavljeni za presignaciju jednostavna krivična djela gdje se očekuje optuženje, odgovarajući na pitanje tužiteljice da li mu je čudno što u odluci stoji da je izvjesno optuženje.

Amela Zahirović, koja je 2022. godine radila kao stručni savjetnik za poslove Ureda glavne kantonalne tužiteljice, navela je da je pripremila listu deset predmeta za presignaciju sa svježe liste otvorenih predmeta.

Kazala je da je u dva predmeta odlučeno da se ne presigniraju jer je u njima podignuta optužnica.

Zahirović je rekla da se godišnje presignira od 8.000 do 10.000 predmeta.

Na izjavu Čabrajića i Kreštalice UDT je prigovorio navodeći da su subjektivni i pristrasni, dok je Mulalić naveo da su kredibilni i da mogu biti osnov za donošenje odluke. On je u cijelosti prigovorio na iskaz Dugalije navodeći da je iskaz nekredibilan.

Odluka u ovom predmetu bit će donesena u zakonskom roku. Tužena Sarajlija je zamolila da se ona objavi bez anonimizacije.