Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH
Na skupu u organizaciji Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini (ZKT BiH) učesnici su govorili o uticaju strukovnih udruženja na pravosudni integritet, tretmanu pravosuđa u medijima, kao i sposobnosti medija da stručno i objektivno izvještavaju o pravosuđu. Na skupu su, osim iz BiH, učestvovale sudije i tužioci iz Srbije i Hrvatske.
Adisa Zahiragić, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu, istakla je kako “struku niko ništa ne pita”. Ona smatra da je potrebno artikulisati šta se očekuje od nosilaca pravosudnih funkcija, kao i da oni mogu, pored Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), dati svoje prijedloge kada je riječ o kaznenoj politici.
“Već odavno se u Federaciji govori o izmjenama Krivičnog zakona Federacije BiH, gdje je nužno da se usaglasimo sa Istanbulskom i Lanzarote konvencijom. O tome se priča dvije godine. Nacrt je utvrđen, a ništa se ne dešava. Tu se bitno regulišu pitanja građana, jer nemamo definisanih krivičnih djela cyber kriminala, zatim seksualna eksploatacija žrtava, naročito maloljetnika”, navela je Zahiragić.
Hakija Zajmović, predsjedavajući ZKT-a BiH, podsjetio je kako je naša zemlja dobila kandidatski status, te da očekuje da će u narednom periodu doći do izmjene nekih propisa, odnosno reforme u pravosuđu.
“U narednom periodu prilikom donošenja propisa i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakona o sudovima, morat će se voditi računa o integritetu sudija i tužilaca u tim propisima. Hoćemo li i mi kao udruženje dobiti neki status, neka ovlaštenja jača nego što imamo… U svakom slučaju, integritet sudija i tužilaca se mora jače zaštititi propisima koji će se eventualno donositi u narednom periodu”, rekao je Zajmović i dodao kako sudije većinom ispunjavaju svoje zadatke, ali da “mediji prate samo ono što se dešava u Sudu i Tužilaštvu BiH”.
Damir Kontrec, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, smatra kako nema velike razlike u radu sudija u BiH i Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije.
“Moramo više voditi računa o primjeni prava EU i tumačenja u skladu s pravilima sudova u Luksemburgu u Strasbourgu. Ono što Sud u Strasbourgu donese mjerovadno je za BiH budući da je ona članica Vijeća Evrope”, rekao je Kontrec.
On je istakao kako je nezavisnost sudija u Hrvatskoj garantovana Ustavom i zakonima, ali da odnos sa izvršnom vlasti nije najbolji.
“Problemi koje trenutno imamo u Hrvatskoj jesu određeni materijalni uvjeti u kojima suci rade, materijalna prava, gdje bismo možda i mi mogli koristiti neka iskustva kolega u Bosni, primjerice indeksacije plata, koju mi nemamo u Hrvatskoj, a u Bosni imaju”, kazao je Kontrec.
Duško Milojca, predsjednik Okružnog suda u Prijedoru i predsjednik Udruženja sudija u BiH, rekao je kako su u proteklom periodu sudovi riješili veliki broj starih predmeta.
“Sada u svakom momentu, prema evidencijama, možete da vidite ko je zadužen s predmetom, sjednice su javne, rasprave su javne, možete da vidite koliko je sudija uradio predmeta, koliko je ostalo nezavršenih. Nije to ranije bilo moguće. Dosta je bilo primjedbi da se drže predmeti u ladicama, a sada to nije moguće”, kazao je Milojca, dodavši kako se “planom rješavanja najmanje 80 posto starih predmeta rješava”.
Milojca je podsjetio kako su uz pomoć međunarodnih partnera dobili alate kojima kontrolišu rad svih sudija, te da je njihov rad transparentan.
