Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.


Grapska kod Doboja. Foto: BIRN BiH

Drago Nikolić kazao je da je bio komandir Stanice milicije u Bosanskom Brodu i da je zbog složene bezbjednosne situacije napustio grad 4. aprila 1992. godine. On je ispričao da je u Doboj otišao preko Hrvatske, jer se nije moglo proći redovnim putem.

Svjedok je rekao da je jedno vrijeme bio na teritoriji brodske opštine pod srpskom kontrolom, ali da se do Doboja nije moglo doći i da je put bio blokiran u Grapskoj 8. maja.

“Mještani susjednog sela rekli su da se ne može doći u grad, da su muslimanske snage postavile barikadu i ne dozvoljavaju da se prođe”, prisjetio se Nikolić.

On je dodao da je nakon nekoliko dana čuo da je vojska raščistila barikade. Ispričao je kako se u Doboju sastao sa Bjeloševićem, koji je bio načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB), u čijem organizacionom sastavu je bila i njegova stanica iz Broda.

“On je bio načelnik Centra, ali nije imao nijednog odjeljenja, ni krim-policije, ni opšte policije…” kazao je svjedok.

Kako je ispričao, s Bjeloševićem se dogovorio da ide u Stanicu milicije u Modriči, gdje je, kako je naveo, vojna komanda bila postavila načelnika. Nikolić je rekao da je kasnije prešao u vojnu bezbjednost radi preuzimanja vlasti u Bosanskom Brodu, a kasnije se ponovo javio Bjeloševiću jer je želio da pređe u dobojski CSB.

Nikolić je kazao da za vrijeme boravka u Modriči i kasnije nije imao vezu sa CSB-om, a da je od Bjeloševića čuo da je on u to vrijeme bio vojno angažovan.

Na pitanje tužioca Edina Muratbegovića, svjedok je rekao da mu nije poznato da je Bjelošević bio član Kriznog štaba.

Za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja i Teslića, s Bjeloševićem su optuženi Borislav Paravac i Milan Savić. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba u Doboju, Bjelošević načelnik dobojskog CSB-a, a Savić njegov zamjenik.

Svjedok Dušan Pavlović kazao je da je radio u policiji i da je od komandira Irfana Hadžića dobio naređenje da formira rezervni sastav policije u Grapskoj.

“Kratko sam bio tu, desetak dana. Za komandira je postavljen Refik Buljubašić… Kad sam ja otišao, povećano je brojno stanje na 30-35 pripadnika. Tri-četiri pripadnika srpske nacionalnosti su napustili, nisu se osjećali sigurnim”, rekao je svjedok.

On je kazao da je iz Pranjkovaca, gdje je živio, vidio kako u Grapskoj drže straže i kopaju rovove.

“Do 8. ili 9. maja moglo se proći kroz Grapsku. Onda su zaustavili saobraćaj… uhapsili pripadnike vojske”, rekao je Pavlović, dodavši da je vojska potom zaustavila konvoj sa civilima iz Grapske i da je nakon pregovora došlo do razmjene.

Svjedok je kazao da je Hamid Muratović, koji je bio načelnik Štaba Teritorijalne odbrane, preuzeo komandu nad ljudima u Grapskoj. Prema njegovim riječima, vojska je tražila da predaju oružje i deblokiraju put, a kako su to odbili, uslijedila je akcija 10. maja. Dodao je da policija nije učestvovala u toj akciji.

Pavlović je rekao da su od maja stanice policije bile pretvorene u čete po naredbi vojne komande. Kazao je da CSB tada nije imao službe i da se organizuje u septembru.

Svjedok je rekao da njemu u Grapskoj niko nije prijetio. Na pitanja tužioca kako zna šta se dešavalo u Grapskoj, kazao je da je normalno da zna šta se dešava s obzirom da je bio policajac. Muratbegović ga je pitao da li zna da je više desetina mještana Grapske bilo mrtvo nakon akcije, na šta je Pavlović odgovorio da ne zna.

Suđenje se nastavlja 23. maja.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao