Paravac i ostali: Bjelošević vrlo profesionalan, bez nedozvoljenih aktivnosti
Grapska kod Doboja. Foto: BIRN BiH
Veljko Šolaja je posvjedočio kako je do maja 1992. radio pri Centru službi bezbjednosti (CSB) kao inspektor za krvne i seksualne delikte te da je načelnik bio Bjelošević. Ispričao je kako je u maju 1992. oformljena krim-služba u Stanici milicije, a da od maja do jula 1992. godine CSB nije imao krim-službu.
Objasnio je da od maja do jula 1992. nije primao nikakva naređenja od Bjeloševića te da je u ta dva i po mjeseca radio poslove iz domena kriminalističke službe. Šolaja je izjavio da je sredinom ili krajem maja, s još nekoliko inspektora, ratne zarobljenike iz sela Grapska saslušavao na okolnosti učešća u vojnoj formaciji u tom selu.
Prema njegovim riječima, naređenje su dobili od šefa Mladena Vulića, koji je dobio naređenje od organa vojne bezbjednosti.
“Nismo nikada nikoga prisiljavali na davanje izjava”, kazao je svjedok kojeg je pozvala Odbrana Bjeloševića.
Dodao je da je krajem maja ili početkom juna saslušavao i ratne zarobljenike u “Perčinom disku” te da je “način uzimanja izjava protekao korektno, bez iznude”.
Šolaja je ispričao da je krajem juna saslušavao i ljude u zgradi Stanice javne bezbjednosti (SJB), koji su privedeni iz Čivčija.
“Nije bilo nikakvih problema, nikoga nismo prinuđavali, ljudi su bili iscrpljeni, čak smo im pomagali”, rekao je Šolaja te, odgovarajući na pitanje branioca Miodraga Stojanovića, dodao da mu nije poznato tačno gdje je bio Bjelošević, samo da je negdje bio pri vojsci.
Kako je kazao, inspektor pri Centru je postao ponovno u julu, a od tog mjeseca 1992. od Bjeloševića ili njegovog pretpostavljenog Voje Blagojevića nikada nije dobio nezakonita naređenja.
Na pitanje tužioca Edina Muratbegovića, Šolaja je potvrdio da su vojni organi bezbjednosti organi Vojske Republike Srpske, dok je na upit predsjedavajućeg Sudskog vijeća Davorina Jukića o utvrđivanju statusa ratnih zarobljenika odgovorio da su oni za njih bili tada privedena lica, kao i da nisu zapisivali svojstvo saslušanih lica.
Za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja i Teslića, optužnica tereti, zajedno s Bjeloševićem, Borislava Paravca i Milana Savića. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba u Doboju, Bjelošević načelnik dobojskog CSB-a, a Savić njegov zamjenik.
Svjedok Dragoljub Kukić je izjavio kako je od 9. jula 1992. bio načelnik SJB-a u Derventi, koji je pripadao dobojskom CSB-u te kako on dobija rješenje o imenovanju koje potpisuje Bjelošević kao načelnik Centra.
On je za optuženog Bjeloševića izjavio kako je tokom rata bio izuzetno profesionalan te kako nije dozvolio da bilo ko od pripadnika učestvuje u nedozvoljenim aktivnostima.
U unakrsnom ispitivanju je potvrdio da je njegov pretpostavljeni bio Bjelošević te da su ljudi koji su pripadali Srpskoj demokratskoj stranci razgovarali s Bjeloševićem o postavljanju svjedoka na mjesto načelnika.
Suđenje se nastavlja 16. maja.
