Nedjelja, 26 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Đorđe Ristanić Foto: BIRN BiH

“Žalba je upućena zbog bitne povrede odredbi krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, kao i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Uloženom žalbom od Apelacionog vijeća Suda BiH traži se da se žalba uvaži i ukine prvostepena oslobađajuća presuda”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.

Đorđe Ristanić je prvostepenom presudom od septembra prošle godine oslobođen po 11 tačaka optužnice za zločin protiv čovječnosti. Vijeće je utvrdilo da se ime Ristanića spominje samo u preambuli optužnice, ali ne i u činjeničnim opisima tačaka.

Vijeće je tada utvrdilo da su gotovo svi svjedoci Tužilaštva koji su svjedočili na okolnosti dešavanja u Brčkom kazali da je nakon rušenja mostova u ovom gradu krajem aprila 1992. godine uslijedilo granatiranje, kao i hapšenja, pljačkanja te zatvaranja na različitim lokacijama. Svjedoci su, kako je navedeno, potvrdili da se napad odvijao isključivo nad civilima.

Tokom obrazlaganja presude navedeno je kako je Tužilaštvo pretpostavilo, s obzirom na razmjer počinjenih zločina, da je morao postojati i udruženi zločinački poduhvat (UZP) i da je Ristanić zbog funkcije morao biti učesnik.

“Dokazi ukazuju da Ristanić, kao predsjednik Ratnog predsjedništva, nije imao kontrolu nad dešavanjima u Brčkom u inkriminisanom periodu”, rekao je na izricanju prvostepene presude sudija Šaban Maksumić.

Optužnica u ovom predmetu potvrđena je krajem 2015., a suđenje je počelo u martu 2016. godine. Ristanić se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Brčkog.

Najčitanije
Saznajte više
Obilježavanje godišnjice zločina u Zecovima i Briševu kod Prijedora
Porodice žrtava iz prijedorskih sela Zecovi i Briševo obilježavaju 34. godišnjicu zločina sjećanjem na ubijene civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Nakon požara na mostarskoj deponiji: (Ne)činjenje institucija
Mjesec dana nakon požara na mostarskoj deponiji Uborak, nadležne institucije priznale su u odgovoru na zastupničko pitanje da nemaju podatke o tome šta je i u kojim količinama gorjelo, kao ni rezultate ispitivanja zraka, tla i voda, ili procjenu posljedica po zdravlje građana.
Odbijena disciplinska tužba protiv sudije iz Bijeljine