“Lažni visoki predstavnik na obilježavanju lažima opisanog zločina. Jedina istina Markala su nevine žrtve, čije ubice će biti poznate kad-tad. Markale su zločin za koji su dva puta lažno optuženi Srbi i upotrijebljene su kao povod za NATO bombardovanje Republike Srpske. To je istina koju niko ne može negirati. Kristijan Šmit je tada podržao bombardovanje Republike Srpske, koje je sprovedeno bez odluke Savjeta bezbjednosti UN”, napisao je Dodik na Twitteru.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić reagovala je nekoliko sati nakon Dodikove izjave napisavši na Twitteru da je negiranje zločina krivično djelo i da će podnijeti krivičnu prijavu. Tokom dana, u nedjelju je reagovalo još nekoliko zvaničnika u Sarajevu, a u ponedjeljak su iz Američke ambasade u BiH kratko objavili kako je odgovornost za zločine na Markalama utvrđena pred Haškim tribunalom.
Detektor je provjerio dio Dodikove objave o samom zločinu na Markalama u februaru 1994. godine i uporedio ih sa sudski utvrđenim činjenicama.
Ponavljanje negiranja odgovornosti za zločin
Dodikovi stavovi o masakru na Markalama slični su onima iz ranijeg Izvještaja o stradanju Srba u Sarajevu, koji je na više od 1.200 stranica problematizirala i Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995., a koju je formirala Vlada Republike Srpske na Dodikovu inicijativu.
Detektor je ranije poredio sadržaj ovog izvještaja sa sudski utvrđenim činjenicama. Za višegodišnju opsadu Sarajeva tokom rata donesene su svega četiri presude, a direktni počinioci zločina nikada nisu optuženi.
Za granatiranje Markala 5. februara 1994. osuđeni su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i Stanislav Galić, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK). Obojica su osuđena na doživotnu kaznu zatvora. U presudi Karadžiću se navodi da je poginulo 68, a ranjeno više od 140 ljudi.
Granata je, kako je utvrđeno presudama, ispaljena s položaja SRK-a u Mrkovićima. Vijeću Tribunala u Haagu su predočeni dokazi, naredbe SRK-a i vještačenja, prema kojima je Sedmi bataljon Prve romanijske pješadijske brigade SRK-a imao minobacače kalibra 120 mm u Mrkovićima, što je sjeverno-sjeveroistočno od Markala.
U pravosnažnoj haškoj presudi Galiću je konstatovano da je minobacačka granata od 120 mm koja je 5. februara 1994. ispaljena na pijacu Markale “van razumne sumnje namjerno ispaljena s teritorije pod kontrolom SRK-a”.
“Većina smatra da tvrdnja kako bi snage Armije BiH gađale, kao što bi to ovdje bio slučaj, vlastite civile nije samo nerazumna, nego i u suprotnosti s dokazanim pravno relevantnim činjenicama”, navodi se u istoj presudi Galiću, u kojoj za zločin na Markalama 1994. još stoji: “Taj incident predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani.”
U postupku protiv Galića saslušan je ukupno 171 svjedok. Optužba je saslušala 120 svjedoka, a Odbrane 51. U istom postupku uloženo je 1.268 dokaza – Optužba je uložila 603, Odbrana 651, i 14 Sudsko vijeće.
Odgovornost utvrđena za oba zločina na Markalama
Dodik je na svom Twitter nalogu napisao da su “Markale zločin za koji su dva puta lažno optuženi Srbi” ne navodeći detaljnije da li misli na dvije presude za zločin 1994. ili na drugi zločin na Markalama iz augusta 1995., kada su, od granate koja je pala na Gradsku tržnicu, poginule 43 osobe, među kojima i troje djece.
U haškoj presudi komandantu SRK-a Dragomiru Miloševiću stoji da je “Pretresno vijeće uvjereno da je minobacačka granata koja je pogodila ulicu u blizini tržnice Markale ispaljena s teritorije pod kontrolom SRK-a, te da su je ispalili pripadnici SRK-a 28. avgusta 1995. godine”.
Milošević je u Haagu osuđen na 29 godina zatvora. On je oslobođen za granatiranje pijace Markale 28. augusta 1995. jer je utvrđeno da je odsustvovao iz Sarajeva iz zdravstvenih razloga.
Tokom suđenja Miloševiću saslušano je 139 svjedoka. Optužba je saslušala 84 svjedoka, Odbrana 53, a Pretresno vijeće dva svjedoka. U postupku protiv Miloševića uloženo je 1.411 dokaza, na osnovu kojih je Vijeće donijelo zaključak kako su snage SRK-a granatirale Markale u oba incidenta na ovom mjestu.
Zaključci da je pijaca Markale granatirana s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) 1994. i 1995. godine potvrđeni su i u postupku bivšem vrhovnom komandantu VRS-a i prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovine Valentin Inzko je krajem jula 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Izmjenama je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
