Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH
Skoro dvije i po godine od pokretanja istraga za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka koji je spomenuo ime premijera Republike Srpske na suđenju za ratne zločine, predmet po treći put treba dobiti novog tužioca, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Najprije je nakon otkrivanja identiteta svjedoka u oktobru 2020. predmet dodijeljen tužiteljici Diani Kajmaković, a onda je u aprilu 2022. prebačen tužiocu Kasimu Halilčeviću, koji je krajem prošle godine otišao u penziju, pa sada po treći put treba biti dodijeljen novom tužiocu, potvrdili su iz Tužilaštva.
Iz ureda za odnose s javnošću Državnog tužilaštva kažu da će javnosti saopštiti kada bude donesena tužilačka odluka i kako je presigniranje predmeta nakon odlaska tužioca u penziju ili na drugu poziciju sasvim normalna procedura u svim tužilaštvima.
U Udruženju žrtava i svjedoka genocida BiH, gdje su ranije kritikovali sporost rada u ovom predmetu, smatraju da bi šef odjela trebao znati rasporede tužilaca i kada odlaze u penziju.
“Nije to mala stvar da ne znaš da ti kolega ide u penziju, a šef si odjela. Ranije su se organizovala oproštajna druženja za ljude koji odlaze, a sada im se dodjeljuju predmeti”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja.
Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu protiv medija u Republici Srpskoj koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka na suđenju za genocid u Srebrenici, koji je tokom svjedočenja 2017. tvrdio da mu je današnji premijer ovog entiteta Radovan Višković nudio novac da prekopava masovne grobnice 1996. godine. Višković je negirao ove navode, prenio je BHT.
Svjedok M-16 je iskaz dao u predmetu gdje se za genocid u Srebrenici sudilo nekadašnjim policijskim funkcionerima Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću, koji su optuženi za prisilno premještanje, transport i zarobljavanje bošnjačkog stanovništva, ali su oslobođeni odgovornosti zbog nedostatka dokaza.
Protiv kojih medija se vodi istraga, Tužilaštvo tada nije objavilo. Portal Glas Srpske objavio je da je Tužilaštvo BiH od njih, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka”, tražilo da dostavi podatke o autoru teksta, uredniku DESK-a i glavnom i odgovornom uredniku portala.
Ovaj medij objavio je inicijale i mjesto odakle je zaštićeni svjedok. Nekoliko drugih medija, poput Radio televizije Republike Srpske (RTRS), u prvim izvještajima su naveli navodno puno ime i prezime zaštićenog svjedoka.
Nekoliko dana nakon objave tekstova o iskazu zaštićenog svjedoka, Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, izjavio je kako će biti objavljena imena “svih svjedoka koji su svjedočili protiv osuđenih ratnih zločinaca iz reda srpskog naroda”.
Godinu dana nakon što je formiran predmet, iz Tužilaštva su BIRN-u BiH odbili saopštiti u kojoj fazi se nalazi ovaj predmet, kao ni da li su izvršene provjere temeljem prijave protiv određenih službenika iz Suda i Tužilaštva u vezi sa otkrivanjem zaštićenog svjedoka, za koje su zaprimili prijave zbog neovlaštenog ustupanja dokumenata.
Tužiteljica Kajmaković, koja je ranije vodila predmet, prošle godine je suspendovana i udaljena od vršenja dužnosti zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka.
U drugom predmetu otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, optužnica je podignuta duže od pet godina od početka istrage. Sud Bosne i Hercegovine je u januaru 2023. potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv Safeta Brkića, jer je putem društvene mreže objavio pisanu izjavu zaštićenog svjedoka u predmetu za terorizam, na koji način je neovlašteno otkrio podatke o njegovom identitetu. Prema podacima iz optužnice, Brkić je u februaru 2017. godine počinio krivično djelo koje mu se stavlja teret, potvrđeno je iz Suda BiH za BIRN BiH. Iz Tužilaštva BiH su 17. januara objavili kako je protiv Brkića podignuta optužnica, te da je proslijeđena Sudu BiH, koji je i potvrdio.
