Vijest

Ranko Debevec ponovo imenovan za predsjednika Suda BiH

18. Januara 2023.10:29
Ranko Debevec, dosadašnji predsjednik Suda Bosne i Hercegovine, ponovo je izabran na ovu funkciju. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) jednoglasno ga je izabralo kao jedinog kandidata.
Ranko Debevec na sjednici VSTV-a. Foto: BIRN BiH

Debevec je tokom drugog dana sjednice VSTV-a iznio svoj program rada osvrćući se na rad Suda BiH prethodnih godina i navodeći kako je kolektivna norma jako dobra, a da je kvalitet rada iznad 90 posto.

On je rekao kako je iz dosadašnjih rezultata vidljivo da je plan rješavanja predmeta preko 90 posto i da je on u porastu, da je veći procenat riješenih predmeta od procenta neriješenih.

U Planu i programu za period od 2023. do 2029. godine, Debevec je naveo kako će se raditi na unapređenju efikasnosti i institucionalnom radu Suda.

“Sud je radio dobro, ali mislim da u svakom segmentu postoji mogućnost za poboljšanje”, kazao je Debevec, dodavši kako je broj predmeta koji dolaze dobar, osim na Odjelu za predmete ratnih zločina.

“Imamo problem zbog realno malog broja optužnica. To su objektivni faktori. Bilo je 20 optužnica, potvrđeno je 12. Od 20 jedna je odbijena, a tri su ustupljene nižim sudovima jer se ne radi o složenim predmetima”, pojasnio je Debevec i dodao kako su četiri optužnice u fazi razmatranja.

On je rekao da ovi brojevi ukazuju da će sljedeće godine biti manji broj novih predmeta u odnosu na prethodne godine, zbog čega će se, kako je kazao, raditi na smanjenju jednog sudskog vijeća.

Debevec je naveo kako su druga dva odjela jako opterećena, te da je tu potrebno formirati još jedno sudsko vijeće.

“Ukinut je institut sudija za prethodno saslušanje i sad je faza prethodnog saslušanja, odnosno potvrđivanje optužnica, data sudijama s ratnih zločina”, kazao je Debevec.

Osvrćući se na pitanje jačanja transparentnosti, sudija Debevec je rekao kako će se na internet stranici unositi sve presude značajne za javnost, sedmični pregledi predmeta, bilteni sudske prakse i tematske brošure, dodavši kako će on nastaviti kontrolirati zahtjeve upućene prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

“Na sve zahtjeve odgovaramo i neće biti upita na koji nećemo odgovoriti ako se radi o informaciji podobnoj da je Sud da”, kazao je Debevec.

Na pitanje člana Vijeća Srđana Force u vezi sa ukidanjem sudije za prethodno saslušanje i donošenjem odluke da sudije sa Odjela za ratne zločine rade na potvrđivanju optužnica druga dva odjela, Debevec je odgovorio kako su sudije sa Odjela za ratne zločine ranije radili na predmetima organiziranog kriminala, te da nema dilemu kada je riječ o kvaliteti njihovog rada.

Na pitanje Biljane Simeunović da li se mogu organizirati suđenja dan za dan, odnosno da li se može skratiti dužina trajanja postupaka, sudija Debevec je rekao kako to zvuči kao izvodivo, ali da u praksi nije tako jer vrlo često branioci kažu da ne mogu raditi dan za dan jer imaju druga suđenja na nižim sudovima.

Sudija Šabić je u diskusiji rekao kako misli da je Ranko Debevec dobar kandidat za predsjednika Suda.

On je kazao da smatra kako su njegove kolege zadovoljne dosadašnjim radom s obzirom da je on bio jedini kandidat od 46 sudija, koliko ih ima u Sudu BiH.

Ranije je protiv Debevca vođen disciplinski postupak za “ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije i namjerno davanje lažne, obmanjive i nedovoljne informacije u vezi s bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća.

Odlukom Drugostepene disciplinske komisije VSTV-a, disciplinska tužba je odbijena.

Disciplinska tužba je teretila Debevca da se tokom decembra 2020. godine s direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanom Mehmedagićem, protiv kojeg je u tom trenutku vođen krivični postupak, sastao ispred stana treće osobe, kao i da je tužiteljici Vedrani Mijović, koja postupa u predmetu u kojem je tuženi učesnik u postupku, uputio komentar neprimjerenog sadržaja.

Istim tužbenim zahtjevom Debevec se teretio i da je od 2004. godine, sa izuzetkom 2009., kroz lične finansijske izvještaje dostavljene VSTV-u namjerno davao nedovoljno informacija o imovini u inostranstvu, odnosno Španiji.

 

Nermina Kuloglija-Zolj