.
Ramiz Dreković. Foto: BIRN BiH
Vještak Slobodan Janković, penzionisani profesor na Sveučilištu u Zagrebu, svjedočio je videolinkom, posredstvom međunarodne pravne pomoći iz Zagreba.
Janković je sačinio nalaz koji se odnosi na granatiranje Kalinovika zajedno sa vještakom Milanom Vrdoljkom, profesorom na Mašinskom fakultetu u Zagrebu, a nalaz su dostavili 29. oktobra 2018., te su naknadno radili određene ispravke i nalaz poslali 14. oktobra 2020. godine.
Janković je u nalazu radio analize i proračune, te je rekao da se tokom rada oslanjao na skriptu profesora Berka Zečevića.
Na pitanje predsjedavajućeg Vijeća Suda Bosne i Hercegovine Staniše Gluhajića, zašto se nije bavio blast efektom, vještak je odgovorio da nije bilo potrebe.
Tokom ispitivanja, vještak je naveo da prvi krater – pad projektila u asfalt ispred prodavnice kada je poginula jedna djevojčica, a više osoba ranjeno – nije obrađivao jer nije našao dovoljno tragova.
“Svi tragovi su uništeni. Počeli su građevinski radovi i nisam imao dovoljno tragova za svoj rad“, rekao je vještak.
Tokom unakrsnog ispitivanja, branilac optuženog Drekovića, Kadrija Kolić, pitao je vještaka da li je dobio 13 krhotina projektila od Tužilaštva BiH, što je vještak negirao. Zatim ga je Kolić pitao zašto u izvještaju nije naveo da nije dobio fragmente projektila jer je zadatak Državnog tužilaštva, kako je naveo Kolić, bio da se identificiraju projektili koji su pali na Kalinovik tokom maja i juna 1995. godine.
“Nisam se time bavio“, kratko je odgovorio vještak, a potom je Kolić rekao kako to znači da nije izvršio zadatak u cijelosti.
Vještak je naveo da je bio sa profesorom Vrdoljkom na mjestu događaja, te da su pokupili podatke, fotografisali i izmjerili koordinate.
Kolić ga je upitao da li je mjerio koordinate mjesta pada prva dva projektila, na šta je vještak odgovorio da nisu, te da su koristili Google Maps aplikaciju.
Kolić je naveo kako se u izvještaju iz 2018. godine navodi da nisu mogli utvrditi oštećenja zgrada jer su obnovljene, što je, kako tvrdi, netačno, te da je samo jedna zgrada bila obnovljena.
Vještak je rekao da je tačku A odredio na osnovu izjave svjedoka, nakon čega ga je Kolić pitao šta je relevantnije za balistički izvještaj – izjava svjedoka ili mjerenje na terenu.
“Ja sam te izjave dobio“, kazao je vještak.
U izvještaju vještaka, kako je naveo Kolić, nije obrađen treći krater, odnosno pad projektila u blizini Doma zdravlja, tvrdeći da mu je bliža bila kasarna.
“To nije bilo potrebno“, odgovorio je vještak.
Kolić je na kraju rekao da su ispravke prvobitnog nalaza vještaci radili nakon podizanja optužnice protiv Drekovića i početka suđenja.
Vještak Milan Vrdoljak, koautor nalaza, svjedočio je 2020. godine i naveo da su – na osnovu fotografija kratera nastalih, prema policijskom zapisniku 3. juna 1995. godine u Kalinoviku – zaključili da se vjerovatno radilo o projektilu 120, 130 ili 155 milimetara, a da je u pitanju najvjerovatnije bila haubica 122 milimetra.
Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine, od 21. maja do 7. juna 1995. artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići u općini Konjic naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.
Saslušanjem vještaka završen je dokazni postupak. Nastavak suđenja zakazan je za 8. februar, kada počinje iznošenje završnih riječi Tužilaštva BiH.
