Nekoliko dana kasnije, iz istraživanja Lamije Grebo i Marije Taušan o neprocesuiranim pripadnicima srpske vojske i policije za koje se vezuju ubistva, napadi na sela, brutalna premlaćivanja i seksualna zlostavljanja zatočenika u logorima na području Prijedora 1992. godine, optužene su dvije osobe koje su one ranije identifikovale iz haških presuda.

Serijal koji ćemo nastaviti naredne godine već sadržava imena nekoliko desetina odgovornih koji još uvijek nisu procesuirani za zločine širom BiH.

Paralelno sa istraživanjem odgovornih, posebnu smo pažnju ove godine posvetili pričanju priča žrtava. U februaru smo u Potočarima u prostorijama i u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica otvorili Spomen–sobu “Životi iza polja smrti” – rezultat dvogodišnjeg rada na dokumentovanju stotinu svjedočanstava preživjelih genocida tokom projekta koji je podržala Vlada Kraljevine Nizozemske.

Spomen-soba “Životi iza polja smrti”: Foto: BIRN BiH.

Nakon duže od 15 godina postojanja i izvještavanja o suđenjima za ratne zločine, to je bilo prvi put da BIRN BiH priprema poseban muzejski sadržaj. Tokom skoro dvije godine, Lamija Grebo je snimala stotinu Srebreničana dok su svaki od njih satima govorili o svom životu prije rata, preživljavanju u enklavi i članovima svojih porodica koje su izgubili u genocidu.

Svaki od tih videa dostupan je za gledanje na ekranima koji se nalaze u jednoj od dvije glavne prostorije Spomen–sobe i koju možete vidjeti uživo.

Također, na posebno dizajniranoj internet stranici koju smo objavili u februaru, možete pogledati ove videe, ali i dokumentarne filmove o pravljenju videa, virtuelno prošetati muzejskim prostorom, kao i kao i TV emisiju o Đulsi Velić, koja je jedna od četiri osobe koje su preminule nakon snimanja videa.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je na otvaranju prostora da je neizmjerno zahvalan svakom od stotinu preživjelih i članova porodica ubijenih što su odlučili da podijele najteža iskustva i javno govore o posljedicama genocida.

“Ova platforma i Spomen-soba imaju za cilj da se priča o Srebrenici vrati na lične doživljaje ljudi te doprinese tome da se smanji negiranje genocida i zloupotreba genocida za političke svrhe. Niko ne može ostati ravnodušan pred ovim pričama”, rekao je Džidić.

Spomen–sobu u Potočarima, u kojoj se nalaze predmeti koje su članovi porodica donirali da budu trajno izloženi u ovom prostoru, do sada je, prema podacima Memorijalnog centra, već obišlo više od 10.000 posjetilaca. Neizmjeran je osjećaj ponosa kada vidimo da ovaj prostor postaje nezaobilazan dio pri posjetama Potočarima i da pomaže borbi protiv negiranja genocida.

Iskreno se nadamo da će svjedočenja koja smo zabilježili i način na koji smo ih predstavili doprinijeti kulturi sjećanja u Bosni i Hercegovini.

 Iskustvo u pripremanju muzejskog sadržaja sada želimo iskoristiti i u drugim prilikama i pokrenuti prostore, fizičke i online, koji će trajno sačuvati svjedočenja žrtava na multimedijalni način koji je lako dostupan domaćoj, ali i međunarodnoj publici. Denis Džidić i Semir Mujkić su u oktobru u Atini na Međunarodnoj sedmici novinarstva predstavili rad BIRN-a BiH na pričama usmene historije.

Predstavljanje projekta “Životi iza polja smrti” u Grčkoj. Foto: BIRN BiH 

Iskustvo iz “Života iza polja smrti” smo već djelimično iskoristili da pripremimo multimedijalnu stranicu “Mjeseci opsade”.

Tako smo 6. aprila ove godine, na 30. godišnjicu od početka opsade, objavili multimedijalnu internet stranicu koja sadrži 44 intervjua s građanima Sarajeva koji su preživjeli ranjavanja tokom incidenata snajperisanja i granatiranja, pogibiju članova porodice, glad, neimaštinu, promrzline i nedostatak civilizacijskih uslova za život, neizvjesnost i strah tokom opsade glavnog grada BiH.

Jasmin Begić, novinar BIRN-a BiH koji je radio na ovom projektu zajedno sa urednicom Džanom Brkanić, kazao je tokom predstavljanja multimedijalne internet stranice da je najveći broj priča urađen s ljudima koji su izgubili bliske osobe, koje su ranjene i preživjele masakre u Sarajevu te granatiranje i snajpersko djelovanje.

“Najteže je bilo razgovarati s roditeljima čija su djeca ubijena i koji svaki put iznova proživljavaju tu traumu”, rekao je Begić.

Kompletan sadržaj multimedijalne internet stranice “Mjeseci opsade”, koja je realizovana uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), možete pogledati ovdje.

Novinarka Azra Husarić u razgovoru sa sagovornicom Vanesom Beganović (desno) za najčitanije istraživanje u 2022. godini. Foto: BIRN BiH 

U paketu sadržaja o 30. godišnjici početka rata u BiH i opsade Sarajeva objavili smo TV Justice emisiju Lamije Grebo u kojoj su novinari i urednici koji su izvještavali o događajima u proljeće 1992. godine govorili o širenju mržnje kojoj su svjedočili i kako ona s vremenom sve gore utiče na građane.

Novinari i novinarke BIRN-a BiH u ovoj su godini objavili ukupno 2.000 tekstova – izvještaja sa suđenja, vijesti, reportaža, analiza i istraživanja – kao i 12 emisija TV Justice koje je zabilježio snimatelj Mirza Mršo. Priče su u drugim medijima ove godine bile prenošene 9.000 puta, a novinari BIRN-a BiH su u drugim medijima citirani više od stotinu puta.

Stranica Detektor imala je osam posto više posjetilaca nego 2021. godine.

U prvoj sedmici godine otkrili smo kako je kineski telekomunikacijski div “Huawei” plaćao put i pozivao na prezentaciju proizvoda u Kinu i Dubai sadašnjeg i bivšeg ministra komunikacija.

Serijal istraživanja ove godine počeli smo pričom na kojoj je Azra Husarić Omerović radila godinu dana. Istraživanje o ulozi grupe osoba u liječenju žene oboljele od leukemije sa 97 posto šanse za preživljavanje koje je – uz savjete da zanemari dijagnoze ljekara i terapije – završilo smrću, bilo je naše ubjedljivo najčitanije istraživanje ove godine. Husarić Omerović je uz pomoć poruka s mobitela ispričala kako je Sanela Memić-Vrcić – tri godine nakon što su joj ljekari otkrili leukemiju i dali velike šanse za preživljavanje uz odgovarajuću terapiju – preminula u sarajevskoj bolnici.

Od otkrivanja bolesti do posljednjeg dolaska u bolnicu, ova doktorica stomatologije je intenzivno komunicirala s grupom osoba čiji joj je član govorio da zanemari preporuke ljekara za liječenje u bolnici. Najmanje dvije osobe iz grupe ranije su osuđivane, između ostalog i za prevaru, a firma njenog najistaknutijeg člana duguje za porez više od milion maraka.

U martu smo istraživali kako je smrt dvojice turskih radnika “Cengiza” otvorila pitanje odnosa prema radnicima, ali i zaštiti na radu ove velike turske građevinske kompanije. Istraživanje BIRN-a BiH zasnovano na sudskim presudama pokazalo je da je kompanija ranije imala propuste u zaštiti na radu nekoliko puta u posljednjih deset godina, nastavljajući dobijati vrijedne poslove.

Također smo otkrili da je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo označilo tajnim više od 40 miliona maraka vrijedan ugovor za rekonstrukciju tramvajskih šina u Sarajevu koji je sklopljen s kineskom kompanijom povezanom s nizom nesreća u ranijim projektima koje su dovele do povrede ili pogibije radnika. Istraživanje Irvina Pekmeza je pokrenulo niz javnih reakcija nakon koje je ministar Adnan Šteta na konferenciji za novinare obećao da će ispitati navode iz teksta.

Redakcija, ilustracija. Foto: BIRN BiH 

Osim u Sarajevu, ni vlasti Republike Srpske nisu BIRN-u BiH dostavile ugovor s kineskom firmom koja gradi autoput između Banje Luke i Prijedora, nakon čega je Transparency International u BiH tužio Ministarstvo saobraćaja i veza, što je krajem godine završilo presudom u kojoj je sud naredio otkrivanje detalja i kritikovao vlasti zbog netransparentnosti.

Lamija Grebo i Džana Brkanić mjesecima su prikupljale podatke o presudama i optužnicama za krivična djela povezana s mržnjom, kao dio naših napora u ovoj godini da mapiramo širenje mržnje u BiH. Prošle smo godine pokrenuli bazu podataka Mapiranje mržnje, gdje smo skoro cijelu ovu godinu unosili podatke o diskriminatornom govoru, govoru mržnje i negiranju zločina. Željeli smo također vidjeti kako se ona procesuirala u proteklih deset godina. Nakon mukotrpnih nekoliko mjeseci dopisivanja sa svim sudovima i tužilaštvima u državi, naše istraživanje na osnovu prvostepenih i drugostepenih presuda u posljednjih deset godina za djela povezana s mržnjom otkrilo je neujednačeno procesuiranje i evidentiranje ovih zločina za koje se najčešće izriču uslovne kazne.

Ove godine objavili smo i dva istraživanja u serijalu o odgovornima za ratne zločine koji se spominju u dokumentima sa suđenja pri Haškom tribunalu a koji nikada nisu procesuirani.

Istraživanje Harisa Rovčanina je otkrilo da, unatoč identifikovanju u svjedočenjima preživjelih i potpisima na dokumentima korištenim tokom haških postupaka za ubistva više od 200 ljudi, među kojima je i četveromjesečna beba, počinjena u julu 1992. godine, najmanje tri pripadnika 17. lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) te pripadnika Stanice milicije u Sanici, nikada pred domaćim pravosuđem nisu odgovarali za ovaj masovni zločin u Biljanima kod Ključa.

Lamija Grebo je istraživala kako su posljednji zatvorenici početkom oktobra 1993. napustili “Dretelj” kod Čapljine, gdje je njih šest ubijeno, ali da, 29 godina poslije, najmanje osam pripadnika Vojne policije i sigurnosnih službi Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i odgovornih, koji su potpisivali dokumente o uslovima, ubistvima ili puštanjima logoraša, nikada nije procesuirano pred domaćim pravosuđem.

Krajem godine uhapšeno je šest osumnjičenih za zločine u selu Jošanica u Foči počinjene 1992., kada je ubijeno 56 osoba srpske nacionalnosti. Ova hapšenja došla su tačno dvije godine od emisije TV Justice Emine Dizdarević i Lamije Grebo o zločinima u ovom selu, u kojoj su donijele priče žrtava, ali i tragale zašto do sada ovaj zločin nije procesuiran.

U svom prvom istraživanju Aida Trepanić je ove godine otkrila da je Ivanka Stanić unaprijeđena na poziciju glavne kantonalne tužiteljice u Posavskom kantonu tokom trajanja uslovne kazne i u vrijeme dok se protiv nje vodio disciplinski postupak, čime je zanemarena preporuka Evropske komisije. Nakon objave teksta Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je pokrenulo izmjene pravila, pa se u narednoj godini očekuje uvođenje strožijih kriterija za napredovanje.

Nermina Kuloglija-Zolj o istraživanjima tokom jednog od gostovanja. Foto: Screenshot

Najviše istraživanja ove godine uradili smo o esktremizmu u BiH, posebno krajnje desničarskom. Nermina Kuloglija–Zolj je objavila da se, uprkos protjerivanju iz Srbije, američki ultradesničar Robert Rundo nastavio povezivati i produbljivati uticaj na pokrete u ovoj zemlji, koji sada imaju refleksije i na Bosnu i Hercegovinu – od inspiracije ideologijom i međunarodnog povezivanja do formiranja borilačkih klubova. Zahvaljujući ovom tekstu, ušla je u uži izbor najboljih mladih novinara u svijetu.

Nakon nekoliko mjeseci istraživanja priče koja ju je odvela na sami jug Turske, Kuloglija–Zolj je objavila kako ekstremistička organizacija iz Turske koju neke zemlje žele proglasiti terorističkom, skoro deset godina stvara svoj ogranak u Bosni i Hercegovini, koji sada želi i zvanično da registruje te da, pod krinkom humanitarnih akcija, organizacija “Ülkü Ocaklari” (Sivi vukovi) djeluje kao produžena ruka turske politike u BiH s vlastitom ulogom u progonu “gulenista” iz BiH.

Osim ogranka ove organizacije, serijal istraživanja otkrio je i identitete pripadnika “Krvi i časti” u Hrvatskoj koji šire neonacističku ideju “bijele Evrope” i sarađuju s ograncima u drugim zemljama.

Enes Hodžić otkrio je dosad nepoznate uloge funkcionera stranke Ujedinjena Srpska u Prijedoru u osnivanju i finansiranju organizacije s desničarskim stavovima koja želi ograničiti obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru, koja veliča ratne zločince i podržava rusku invaziju na Ukrajinu te dijeli adresu sa ovom vladajućom strankom.

Naše višegodišnje iskustvo izvještavanja o stranim uticajima u BiH, posebno o svemu što Rusija radi, iskoristili smo da dadnemo kontekst događajima nakon početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara.

Otkrili smo da, u vrijeme dok ruske naftne kompanije Evropska unija stavlja pod sankcije, “Autoceste Federacije” potiču građane da na njihovim pumpama toče gorivo. U predstavništvu EU u Bosni i Hercegovini su za BIRN BiH kazali da odluku smatraju izostankom solidarnosti sa stanovnicima Ukrajine, koji su žrtve ruske invazije.

Od samog početka ruske invazije na Ukrajinu počeli smo mapirati podršku koju su ruske trupe dobijale od grupa u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Na posebnoj podstranici napravili smo vremenski pregled i detalje ovih skupova, a odjeke rata na Balkanu nastavili smo pratiti sve do kraja godine.

U našoj bazi Mapiranje mržnje zabilježili smo javne skupove na kojima se podržavala ruska invazija tokom koje je stradalo na stotine civila i što se sada istražuje za moguće ratne zločine.

Ova baza koju smo pokrenuli u oktobru 2021. godine zabilježila je u predizbornoj godini više od 120 unosa diskriminatornog govora, negiranja zločina ili govora mržnje. U kratkim videima smo također pokazivali kako se širenje mržnje odražava na svakodnevne živote građana, a u TV emisijama smo analizirali zašto se širenje mržnje ne procesuira dovoljno u BiH.

U svom izvještavanju o rastu desničarskog ekstremizma u BiH posebnu smo pažnju posvetili tome kako će se nova strategija za suprotstavljanje terorizmu postaviti prema ovom izazovu. U januaru smo objavili tekst kako rasprava o uvrštavanju desničarskog ekstremizma u ovaj dokument usporava njegovo usvajanje zbog otpora u Republici Srpskoj. Onda je u maju prvo usvojen nacrt dokumenta, a u novembru je Vijeće ministara, nakon godina kašnjenja, usvojilo strategiju u koju su uvršteni krajnji desničari kao jedna od sigurnosnih prijetnji za Bosnu i Hercegovinu.

Svoju multimedijalnu produkciju ove godine smo obogatili novom formom u kojoj na jednostavan način u kratkim videima objašnjavamo kompleksne teme. BIRN BiH – Objašnjava će sada biti redovni dio našeg izvještavanja, a ove godine smo već napravili pet takvih videa.

Redakcija, ilustracija. Foto: BIRN BiH 

Novinarke i novinari BIRN-a BiH i ove godine nastavili su dobijati vrijedne domaće i međunarodne nagrade. Haris Rovčanin dobitnik je druge međunarodne nagrade “Fetisov” za 2021. godinu u kategoriji za izvanredan doprinos miru.

Serijal od četiri teksta Rovčanina nagrađen je za izvanredan doprinos miru. Serijal nagrađenih tekstova čine dva istraživanja – o neprocesuiranima za genocid u Srebrenici “Komandanti vojne policije izbjegli odgovornost za srebrenički genocid” i “Dokumenti otkrivaju vezu članova ravnogorskih i četničkih udruženja sa ratnim zločinima i ekstremizmom”, reportaža “Porodice vojnika Armije BiH iz ‘Vranice’ 28 godina čekaju pravdu i traže nestale” i analiza “BIRN Fact Check: Izvještaj o stradanju Srba u Sarajevu nasuprot sudski utvrđenim činjenicama”.

Međunarodna nagrada “Fetisov” promovira univerzalne ljudske vrijednosti, poput časti, pravde, hrabrosti i plemenitosti, kroz primjere izvanrednih novinara širom svijeta, dok “njihova služba i posvećenost doprinose mijenjanju svijeta nabolje”.

Istraživanje novinarke Nermine Kuloglija-Zolj o američkom ultradesničaru Robertu Rundou i širenju njegove organizacije ušlo je u uži izbor Nagrade za mlade novinare Fondacije “Thomson”.

Cilj Nagrade za mlade novinare Fondacije “Thomson”, koja se dodjeljuje u partnerstvu s britanskim Udruženjem stranih novinara, jeste staviti mlade novinare u središte pozornosti, kao i njihov rad, te omogućiti da se njihov glas čuje i da se osjeti moć novinarstva koje dovodi do značajnih promjena. Nagrada se dodjeljuje novinarima u dobi od 30 godina i mlađima, koji dolaze iz zemalja s bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika manjim od 20.000 dolara.

Lamija Grebo, Džana Brkanić i Jasmin Begić ušli su u uži izbor novinarske nagrade “Srđan Aleksić” za 2022. godinu u kategoriji “za doprinos zajednici”.

Jasmin Begić i Emina Dizdarević. Foto: BIRN BiH 

Emina Dizdarević i Jasmin Begić dobitnici su posebnog priznanja za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH za 2022. godinu.

Dizdarević je dobila posebno priznanje za analizu “Stručnjaci upozoravaju da novi udžbenik historije u Tuzli produbljuje podjele”, u kojoj je ukazano kako učenici osnovnih škola u Tuzlanskom kantonu od aprila prvi put detaljnije uče o posljednjem ratu kroz novi dodatak udžbeniku historije za deveti razred, za koji su stručnjaci rekli da je jednostran te da tekst, kao referencu, sadrži publikaciju osobe osuđene za ratne zločine, ali i da ne poštuje smjernice za pisanje udžbenika i ne spominje stradanja svih naroda – što dodatno produbljuje podjele.

Dizdarević, koja skoro deset godina radi kao novinarka BIRN-a, ove je godine također otkrila kako domaće pravosudne institucije tri godine nisu donosile odluke o upozorenjima sarajevskog advokata o mogućoj ugroženosti podataka o zaštićenim svjedocima uprkos njihovoj osjetljivosti.

BIRN-ovom timu Begić se pridružio u julu 2021. godine, a UNICEF-ovo posebno priznanje je dobio za analizu “Srednjobosanski kanton ne poštuje presudu o ukidanju segregacije u školama” o nepoštivanju presuda zbog kojih su učenici širom BiH još jednu školsku godinu proveli u segregacijskom sistemu.

Povodom 25. godišnjice svog postojanja, “Fond Memorijala Kantona Sarajevo” uručio je BIRN-u BiH zahvalnicu za uspješnu saradnju i doprinos u očuvanju svijesti o važnosti kulture sjećanja.

BIRN BiH i “Fond Memorijala Kantona Sarajevo” u maju ove godine potpisali su Memorandum o partnerstvu, na osnovu kojeg je “Fondu” ustupljen sadržaj baze podataka sudski utvrđenih činjenica koja se razvija u projektu “Uspostavljanje interaktivne edukativne baze o ratu u Bosni i Hercegovini”, finansiranom od Fonda za demokratiju Ujedinjenih nacija (UNDEF).

Redakcija BIRN-a BiH rasla je u 2022. godini. Zbog većeg broja suđenja koja pratimo, zaposlili smo još jednog stalnog reportera sa suda pa su sada Marija Taušan i Selma Boračić-Mršo dvije novinarke posvećene isključivo izvještavanju sa suda. Timu se ove godine pridružio Nino Bilajac, a redakcija je proširena i za još jednog videomontažera pa naša multimedijalna produkcija sada uključuje snimatelja Mirzu Mršu i dva montažera, Elvedina Zorlaka i Mirzu Mokrovića.

Tokom 2022. godine objavili smo dvije nove publikacije. U saradnji s Međunarodnim komitetom Crvenog krsta uradili smo serijal treninga za novinare o izvještavanju o nestalim osobama u BiH te pripremili publikaciju “Živjeti s neizvjesnošću: Priče porodica osoba nestalih u Bosni i Hercegovini (1992.–1995.).

Tokom projekta, novinari su razgovarali s članovima porodica 21 nestale osobe i omogućili im da ispričaju svoju priču i podijele s javnošću svoj doživljaj tridesetogodišnje borbe i napora da saznaju istinu o sudbini svojih najmilijih. Komitet i BIRN BiH, uz saglasnost intervjuisanih porodica, u ovoj brošuri predstavljaju sve prikupljene priče.

U saradnji sa forumZFD-om u BiH objavili smo serijal priča o procesuiranju negiranja genocida i veličanju ratnih zločinaca – analizirali smo kako izostanak vjerodostojnih komisija za istinu ostavlja broj ubijene djece na debatiranje; šta BiH može graditi na nizozemskom izvinjenju za genocid i kako ograničenja u Inzkovoj odluci ostavljaju prostor za veličanje zločinaca.

U saradnji s Transparency Inernationalom u BiH smo tokom septembra u predizbornoj kampanji organizovali javne debate u Banjoj Luci i Sarajevu s kandidatima na izborima. Željeli smo svojoj publici ponuditi kvalitetne debate o tome kako će se kandidati boriti protiv korupcije.

Također s Transparencyjem smo u decembru u Sarajevu organizovali predstavljanje analize o transparentnosti sudova i tužilaštava i panel-raspravu s ljudima iz pravosuđa. Ove aktivnosti dio su projekta  “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji radimo zajedno s Transparencyjem, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Tokom ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala novinari BIRN-a BiH predstavili su naše priče producentima gdje smo učestvovali u četiri različita događaja festivala o suočavanju s prošlošću.

U novembru je Katarina Zrinjski učestvovala u zagovaračkim sastancima u Bruxellesu koje je organizovao Civil Right Defenders (CRD), što je bio jedan od više od 80 događaja – konferencija i diskusija – u kojima smo učestvovali ove godine. Važan dio rada ove godine bile su zagovaračke aktivnosti na usvajanju boljih zakonskih rješenja i povećanja transparentnosti, posebno u pravosuđu.

Na kraju godine smo objavili i publikaciju “Bosna i Hercegovina – Komplikovan pravni i administrativni sistem koji kaska u prepoznavanju cyber sigurnosti”, koju su napisale Aida Mahmutović i Aida Trepanić.

Dokument BIRN-a BiH i DCAF-a stavlja fokus, između ostalog, na cyber sigurnost i pravo na privatnost te navodi da se tehnologija često koristi kao alat za prodiranje u sferu privatnog života i “postaje objekat putem kojeg se krši pravo na privatnost ili se ugrožava sigurnost osobe” te da se u takvim slučajevima, a prema međunarodnim standardima za ljudska prava, od države traži da pruži mehanizme zaštite.

Ove godine posjete našoj Facebook stranici bile su dvostruko veće nego godinu ranije, a videosadržaji imali su više od četiri i po miliona pregleda. Broj pratilaca naše Facebook stranice ove se godine značajno povećao. Zbog toga smo vam zahvalni. Na povjerenju i prepoznavanju našeg truda i posvećenosti. Zahvalni smo i našim donatorima i partnerima, bez čije podrške ne bismo mogli raditi posao za vas.

Redakcija. Foto: BIRN BiH 

Ove smo godine unaprijedili svoju multimedijalnu produkciju i proširili tim.

S dodatnim kapacitetima, naredne godine želimo nastaviti rast. Već od početka godine uz mjesečnu polusatnu emisiju TV Justice imat ćemo još jednu emisiju od deset minuta.

Ova emisije bit će fokusirana na izvještavanje o dezinformacijama i digitalnoj sigurnosti.

Početkom godine također ćemo predstaviti našu multimedijalnu internet stranicu o sudski utvrđenim činjenicama, koja će također sadržavati materijale koje nastavnici mogu koristiti u nastavi. Nadamo se da će već naredne godine ovaj sadržaj ući u nastavne kurikulume i pomoći nastavnicima da uče o proteklom ratu na podacima zasnovanim na činjenicama koje su utvrđene pred sudovima.

Sljedeće godine nastavit ćemo da izvještavamo u tri glavna polja – tranziciona pravda, ekstremizam i strani maligni uticaji – te o vladavini prava, ali ćemo također više izvještavati o korupciji i digitalnim pravima.

Hvala vam što pratite i podržavate rad BIRN-a BiH. Ostanite s nama i u 2023. godini.