Vijest

VSTV raspravljao o osnivanju žalbenog državnog suda

9. Novembra 2022.16:05
Krovna državna pravosudna institucija započela je raspravu o uspostavljanju Višeg suda Bosne i Hercegovine i njegovom nacionalnom sastavu, kroz predstavljanje seta prijedloga izmjena Nacrta zakona o sudovima BiH.
Sjednica VSTV-a BiH. Foto: BIRN BiH

Stalna komisija za legislativu VSTV-a je predstavila mišljenje o Nacrtu zakona, koje je ranije dostavila članovima Vijeća, zbog čega nije na sjednici iznosila detalje o zakonskim odredbama, uz objašnjenje da je riječ o nepreciznostima koje bi se trebale jasnije formulisati ili izbaciti.

Ovim zakonom bi se trebao uspostaviti Viši sud BiH kao drugostepeni, nakon desetogodišnjih pregovora o uspostavljanju drugostepenog suda kojim bi se dalo više integriteta žalbenim postupcima nakon prvostepenih suđenja pred Sudom BiH, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Jedan od prijedloga komisije bila je dopuna člana Nacrta zakona kojim je predviđen sastav i broj sudija, a u kojem nije precizirana nacionalna zastupljenost, ukazujući da je neophodno dodati i stav koji će osigurati srazmjernu nacionalnu zastupljenost u skladu s popisom stanovništva iz 1991. godine.

Član Vijeća Srđan Forca je rekao da ne smatra takvu odredbu bitnom ukoliko teže kvalitetu rada ovog suda.

Zakon o sudovima BiH je jedan od četiri ključna zakona među prioritetima za početak približavanja Evropskoj uniji koje BiH mora usvojiti na svom putu ka Uniji. Ministarstvo pravde je u fazi nacrta tekst dostavio VSTV-u na mišljenje.

Tokom rasprave o Nacrtu zakona, članovi su problematizirali mjesto sjedišta Višeg suda BiH, što je zakonom predviđeno da bude u Mostaru. Član Vijeća Mustafa Šabić je smatrao da je nepraktično da sjedište suda bude u Mostaru navodeći kao jedan do problema i prevoz optuženika, ali i rad sudija koji dolaze iz Sarajeva, s čime se složio i dio Vijeća.

“Mislim da mu, ako već nije sjedište tog suda u Sarajevu, što bi iz praktičnog razloga bilo bolje, onda nije mjesto ni unutar istog entiteta. Može biti i u Banjaluci”, kazao je Saša Sarajlić.

Druge predložene izmjene su se odnosile na dijelove zakona koji se tiču sudijske toge, nadležnosti suda, nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Sudske policije, preciziranja kontinuiteta rada Suda, izmjena načina ocjenjivanja, te određivanje i preciziranje rokova.

Prema Nacrtu zakona, u koji su novinari BIRN-a BiH imali uvid, njime se uređuje kontinuitet postojanja Suda BiH, osnivanje Višeg suda BiH kao drugostepenog suda, organizacija sudova, nadležnost, unutarnja organizacija, javnost rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcionisanje sudova.

Predviđeno je da sjedište Višeg suda bude u Mostaru, te da on može preispitivati, mijenjati i ukidati odluke Suda BiH povodom pravnih lijekova u postupku koji je propisan zakonom. Ukupan broj sudija utvrđivao bi VSTV BiH.

Prema ovom nacrtu zakona, Viši sud je nadležan, između ostalog, da odlučuje protiv odluka Suda BiH, za odluke svojih vijeća, vanredne pravne lijekove protiv pravosnažnih odluka Suda, protiv odluka Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), da rješava sukob nadležnosti između sudova, te da rješava o prijedlogu za prenošenje nadležnosti sa suda na drugi sud.

Halil Lagumdžija. Foto: BIRN BiH

Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija završio je raspravu o nacrtu mišljenja za ovaj zakon, najavivši nastavak rasprave drugog dana sjednice. On je rekao da je to krajnji rok kada trebaju donijeti odluku i dostaviti Ministarstvu pravde BiH mišljenje, kako bi se krenulo naprijed sa ispunjavanjem uslova za pridruživanje BiH Evropskoj uniji.

“Dobili smo povlašteni status u pogledu uslova koje trebamo ispuniti”, kazao je predsjednik VSTV-a objašnjavajući da više nije neophodno da Parlament usvoji zakon, već samo da ga se pošalje u proceduru.

Na dnevnom redu je bila i Inicijativa za uspostavljanje regionalne asocijacije sudskih vijeća na Zapadnom Balkanu, koju članovi Vijeća nisu usvojili, ali su informaciju primili k znanju, uz obrazloženje da će se izjasniti o učešću nakon što druge zemlje koje nisu prisustvovale sastanku asocijacije donesu odluku.

Tokom diskusije je rečeno da na sastanku nisu učestvovale Srbija, Hrvatska i Slovenija, a jedan od prijedloga je išao u pravcu uslovljavanja da će se pridružiti asocijaciji ukoliko se pridruži i Republika Srbija, ali se kroz diskusiju odbacio takav prijedlog.

Neki članovi Vijeća smatraju da i BiH treba razmisliti o potrebi za učešćem ukoliko Srbija ne bude u asocijaciji.

VSTV je zatvorio za javnost tačke koje se odnose na izmjene Odluke o listi radnih mjesta za koje je potrebno izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima, te za skidanje oznake tajnosti s predmeta Ureda disciplinskog tužioca.

Azra Husarić Omerović