Vijest

Govor mržnje povezan sa zločinima iz mržnje: Izvještaj

12. Oktobra 2022.17:30
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope, predstavilo je izvještaj o situacionoj analizi i mapiranju odgovora na govor mržnje u BiH, koji ima za cilj prevenciju govora mržnje, ali i primjenu zakona u pogledu sankcionisanja počinilaca u društvu.
Prezentacija mapiranja odgovora na govor mržnje u BiH. Foto: BIRN BiH

Kroz predstavljeni izvještaj potrebno je unaprijediti zakonske preporuke, poručeno je s predstavljanja, navodeći da je prije samog osuđivanja govora mržnje neophodno sankcionisati i procesuirati počinioce.

Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, kazala je da govor mržnje može zaraziti cijelo društvo jer se brzo širi, zbog čega ga je uporedila s požarom, što se, po njenom mišljenju, obično dešava putem društvenih mreža.

“Govor mržnje je povezan i sa zločnima počinjenim iz mržnje”, rekla je ona, poručivši da društvo ne smije dozvoliti da to postane dio uobičajene komunikacije.

Ona je kazala da je Komitet ministara, koji okuplja sve ministre vanjskih poslova, naveo da je važno pozvati vlade da donesu strategiju za govor mržnje na sistematičan način, te da su u ovom dokumentu date konkretnije smjernice.

Osvrćući se na izborni proces u BiH, Urumova je kazala da je u izvještaju obuhvaćena i intervencija Centralne izborne komisije u BiH u pogledu govora mržnje, te da je rezultat izvještaja međunarodnih posmatračkih misija za izbore išao u pogledu učešća ili izloženosti kandidata na društvenim mrežama.

“Nedavno smo imali izbore i možemo slobodno reći da zaoštravanje retorike vodi vrlo često do govora mržnje. Ne uvijek i ne nužno, ali u proteklim izvještajima možemo vidjeti spominjanje političke klime koja vodi do govora mržnje”, kazala je Urumova.

Ona je izrazila nadu da će ovaj dokument biti koristan i da će dovesti do konkretnih koraka u provođenju.

Dokument mapiranja je izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kroz podršku projekta Evropske unije  i Vijeća Evrope pod nazivom “Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini”.

Thorsten Afflerbach, šef Odjela za inkluziju i antidiskriminaciju u Strasbourgu, rekao je da je Vijeće Evrope uvijek bilo predvodnik borbe protiv govora mržnje u Evropi i da će stajati na raspolaganju institucijama u BiH u cilju rješavanja ovog pitanja.

“Zahvaljujući najvećim standardima, preporukama i radnim tijelima, postigli smo određene rezultate i donijeli izvještaj o BiH i preporuku Komiteta ministara za borbu protiv govora mržnje u kojem se pozivaju svi nadležni organi da zajedno sa organizacijama izrade sveobuhvatne strategije za suzbijanje govora mržnje”, kazao je on.

U izvještaju su predviđeni tačni koraci koje treba preduzeti ubuduće, rekao je on, dodavši da svaka strategija za borbu protiv govora mržnje mora uključivati i sve sektore, ističući obrazovanje, administraciju i podršku žrtvama kao najbitnije.

“Treba ojačati otpornost društva za širenje govora mržnje i treba napraviti ravnotežu između slobode izražavanja s jedne strane i govora mržnje s druge”, zaključio je on.

Pozvao je sve aktere društva da preuzmu obavezu u provođenju prvih koraka iz ovog dokumenta nazivajući ga mapom puta, ali s intencijom da će postati nezavisan instrument sam po sebi.

Gianluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju ispred Delegacije EU u BiH, mišljenja je da je govor mržnje ozbiljan oblik diskriminacije koji prijeti ljudskim pravima i ugrožava suživot u zajednicama.

“EU zajedno s vama mora da se bori protiv ovoga na svakom mjestu, ne može šutjeti ni na jedan oblik diskriminacije”, poručio je on.

On je podsjetio na izvještaj Evropske komisije za BiH iz prošle godine da su propisi za govor mržnje i dalje fragmentirani i neusklađeni, te da online platforme i dalje služe za govor mržnje, diskriminaciju i dezinformacije.

Predsjedavajući zajedničke komisije za ljudska prava BiH Lazar Prodanović kazao je kako problemom smatra netransparentno vlasništvo nad medijima jer izazov predstavlja regulisanje sadržaja s govorom mržnje u takvim medijima.

Kako je rekao, u postkonfliktnoj zemlji kakva je BiH, govor mržnje može dovesti do destabilizacije odnosa.

“Takve izjave su posebno opasne kad dolaze od izabranih političara i zvaničnika i u tom smislu smatram da izabrani zvaničnici u zakonodavnoj vlasti treba uvijek ličnim primjerom da ukazuju na značaj govora mržnje, da ga osuđuju”, kazao je.

Tokom diskusije na temu govora mržnje, predstavnici su poslali poruke bitnosti odnosa medija prema ovim temama i samoregulative koju svaki medij može uključiti kroz svoje izvještavanje o temama koje se temelje na govoru mržnje.

 

Azra Husarić Omerović