Sud BiH. Foto: BIRN BiH
Dževad Avdičević optužen je u svojstvu komandanta Prve teočanske brigade, Ahmed Hadžajlić kao komandant isturenog komandnog mjesta Teočak, Muharem Efendić u svojstvu komandanta Četvrte operativne grupe Kalesija, a Izet Ikanović kao komandir voda Vojne policije pri Prvoj teočanskoj brigadi.
Avdičević je optužen da je u mjestu Rastošnica, zaselak Here u opštini Sapna, u napuštenim srpskim kućama – gdje se nalazilo komandno mjesto Prve teočanske brigade – formirao improvizovani zatočenički objekat u kojem su od maja 1993. do februara 1994. godine bila zatvorena tri zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).
Na teret mu je stavljeno da je ratne zarobljenike skrivao i da ih nije predao nadležnim organima, te da je nastojao dobiti otkupninu od porodice jednog od zarobljenih.
“Svjedoci će govoriti da je porodica Budimira Jovanovića dobila informaciju da je on zarobljen i da se za njegovo puštanje traži otkup na ime razmjene, u novcu ili prehrambenim artiklima”, kazala je u uvodnoj riječi tužiteljica Zorica Đurđević, dodajući da porodica nije imala mogućnosti dati otkupninu.
Avdičeviću i Ikanoviću na teret su stavljeni uslovi smještaja koji nisu ispunjavali minimalne standarde, uključujući uskraćivanje hrane i vode zarobljenicima po nekoliko dana, kao i omogućavanje drugima da zlostavljanju zatočene. Kako se navodi, Avdičević i Ikanović su imali kontrolu nad vojnim policajcima koji su zlostavljali zarobljenike i koji su omogućavali drugima da ulaze i to čine.
U optužnici se navodi da su Efendić, Hadžajlić i Avdičević sredinom decembra 1993. donijeli odluku o strijeljanju ratnih zarobljenika, iako su znali da je to zabranjeno Ženevskom konvencijom.
“U tom pravcu formirali su ‘prijeki sud’, pa su… Avdičević Dževad i Hadžajlić Ahmed navedenu odluku o strijeljanju ratnih zarobljenika izdiktirali i potpisali kod nadležnog referenta za protokol u Brigadi, a Efendić Muharem je bio prisutan u komandi Prve teočanske brigade i saglasan s pismenom naredbom”, navodi se u optužnici.
Dodaje se da je strijeljanje bilo zakazano za 15. decembar 1993. u blizini komandnog mjesta Brigade, gdje se okupio veći broj vojnika. Avdičević je, kako se navodi, usmeno naredio Seadu Subašiću da strijelja zarobljenike, što je on i učinio ispalivši im hice u pravcu glave.
Prema optužnici, Avdičević je kasnije tražio da se organizuje razmjena, te je u februaru razmijenjen jedan zarobljenik i tijelo jednog od ubijenih, dok je tijelo drugog skrivao do jula 1994.
Tužiteljica Zorica Đurđević je kazala da će svjedoci govoriti o sastavljanju pisane naredbe o strijeljanju, a da Tužilaštvo tokom istrage nije moglo doći od tog dokumenta.
U optužnici se navodi da Rastošnica pripada opštini Sapna, a tužiteljica je napomenula da se mjesto nekad nalazilo u sastavu opštine Ugljevik, a kasnije Teočaka.
Tužilaštvo namjerava pozvati 93 svjedoka, vještake i uvesti više od 230 materijalnih dokaza.
Predsjedavajuća Vijeća Jasmina Ćosić Dedović skrenula je pažnju tužiteljici da je dosta svjedoka predloženo na iste okolnosti i da neće biti dozvoljeno previše ponavljanja.
Odbrane optuženih kazale su da u ovoj fazi postupka neće izvoditi uvodne riječi.
Nastavak suđenja biće naknadno određen.
