Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH
Udruženje “Majke enklave Srebrenica i Žepa” i “Udruženje žrtava i svjedoka genocida” povodom godišnjice donošenja izmjena i dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, upozorili su u saopćenju pravosudne, ali i druge nadležne institucije, međunarodnu zajednicu i javnost, da se “zaštita zločinaca i negatora zločina realizira na najvišem nivou, ne samo u susjednim državama, nego i u BiH”.
“Pozivamo sve nadležne institucije, na čelu sa VSTV-om (Visoko sudsko i tužilačko vijeće), kao i predstavnike međunarodne zajednice, da pokrenu mehanizme kojima bi se spriječila organizirana sabotaža progona ratnih zločinaca i negatora zločina, a mi, žrtve, ćemo nastaviti ukazivati na one koji štite zločince i njihove zločine. Pozivamo tužilaštva u BiH da hitno stave u proceduru predmete dostavljene od MKSJ-a (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju), shodno Aneksu B takozvane Revidirane strategije, i podignu optužnice za negiranje genocida”, stoji u saopćenju.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je 23. jula prošle godine, koristeći svoja ovlaštenja, donio odluku o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Ove izmjene i dopune Krivičnog zakona dovele su do negodovanja rukovodstva u Republici Srpskoj, koje je mjesecima blokiralo funkcionisanje državne vlasti.
Iz Udruženja su podsjetili da je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika, koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, čime je, kako se navodi, potvrdio ispravnost i utemeljenje Inzkovih izmjena. Ustavni sud je na nedavnoj sjednici utvrdio da odluka Narodne skupštine o neprimjenjivanju zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina nije u skladu sa Ustavom.
“Ustavni sud je utvrdio da predmetni zakon nije u skladu sa Ustavom koji definira Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku državu, koja funkcionira na osnovu zakona i, također, standarda da se u BiH primjenjuje sistem slobodnih demokratskih izbora. Sud je utvrdio da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom”, rekao je Mirsad Ćeman, zamjenik predsjednika Ustavnog suda i dodao da je ovaj zakon predviđao da će se u Republici Srpskoj prestati primjenjivati zabrane koje je nametnuo bivši visoki predstavnik.
U saopćenju udruženja naveli su da je u Tužilaštvu BiH podneseno oko 40 prijava zbog raznih oblika negiranja, umanjenja ili poricanja zločina, ali da nije podignuta nijedna optužnica.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, u svojoj ranijoj analizi, objavila da se negiranje genocida u Srebrenici značajno smanjilo u prvoj godini od početka zakonske zabrane umanjivanja i negiranja ratnih zločina, ali izostanak optužnica kod žrtava izaziva bojazan da bi nekažnjavanje moglo dovesti do ponovnog ohrabrivanja negatora.
Tada je tužilac Oleg Čavka rekao kako je Tužilaštvo BiH u većini predmeta, o kojim je zaprimilo prijavu, preduzelo istražne radnje, naložilo policijskim agencijama prikupljanje dokaza, poput videosnimaka emisija “u kojim su izgovorene neke neželjene riječi”.
“Međutim, nakon toga još uvijek nismo došli u fazu da smo stekli utisak da su zadovoljeni ama baš svi elementi krivičnog djela na način da bi to mogao sud osuditi, odnosno donijeti odluku o nečijoj krivici”, navodi Čavka.
Iz udruženja žrtava su kazali da je Tužilaštvo BiH konačno – nakon više od pola decenije traženja – objavilo informacije o predmetima proslijeđenih iz MKSJ-a, gdje se saznalo da je više od 300 predmeta obustavljeno ili su donesene odluke o neprovođenju istrage.
Postavljaju pitanje kako je moguće da skoro 40 posto predmeta bude obustavljeno, a MKSJ je napisao da postoji osnovana sumnja.
Prema saopćenju, napomenuli su da nema razlike između negatora i zločinaca, te da oni koji štite i jedne i druge snose najveću odgovornost. Naglasili su da će žrtve biti primorane da podnose krivične prijave protiv odgovornih.
